ljubavni jadi malo ludoga Koressa:-))))

Ponašanje policajaca koji službena vozila parkiraju gdje žele je:

A) Bahato i nezakonito
B) Razumljivo i normalno

http://www.youtube.com/watch?v=BjnR3UsdBkU

IMAL. KOJA ZA SEX,ALI ONAK ZA PRAF,
BEZ KOMPLICIRANJA,
BEZ OBAVEZA:
KORESS:

Eh da nisu torcidaši podivljali,vjerojatno bi ajduk pobidija,vako mogu žalit,za još dva boda,
što jest, jest,ajduk je svetski klub,split najlipiji grad na svitu,,torcida najbolja,al šteta zbog par manijaka uvjek ispadne neko sranje,
 slično je i u zg..
,ak malo dublje razmislim,pak u cijeloj kuraciji je tako,,šačica kretena i budala,zajebaje cijeli narod
mislim da znate na koga mislim,zna se..
koress:

malo lijepe i nježne muzike:))
http://www.youtube.com/watch?v=S81uYm6VAko&feature=related

     
  nora_44,Lokussssssss.princeza-ka,river, Dancing-Queen, arijadninanit, ellenaa, ajvica, nevr_mor, -domacica-, BrightSideOfLife, ana44, PlavaSuza-D,  lolita-lola, - koriina, prije_kise,  gelsomino7, _lokusta_, mala-syrena, razocarana_tigrica2, just_jane,ponocna_premijera, golden_sand

JEBATE,
ČOVJEK SKORO UMRO,
ČINI MI SE BADELJ,
ZA PAR SEKUNDI TRČI KO ZEC,.
TO MORA BIT NEKA MAGIJA

http://www.youtube.com/watch?v=7UBR3pI0FEk
Poremećene vrijednosti:
 Mladim Hrvaticama je normalno da ih dečko udari! Istraživanje provedeno među hrvatskim srednjoškolcima otkrilo je šokantan podatak: oko 40 posto djevojaka smatra kako je sasvim normalno da im dečko reagira udarcem, pljuskom ili pogrdnim riječima kad ona, primjerice, pogleda drugog muškarca!
U istraživanju koje je provedeno u svibnju i lipnju ove godine u 56 srednjih škola svih profila na području Hrvatske, a kojim je bilo obuhvaćeno 700 učenika trećih razreda, nije se pokazala nikakva razlika u rezultatima između vrsta škola, strukovne ili gimnazije odnosno regija. "Istraživali smo kako oni, koji se tek suočavaju s takvim tipom veza, pregovaraju među sobom oko postizanja nekih ciljeva, primjerice, gdje će izići, s kim će biti u društvu i slično. Pitali smo u upitniku i djevojke i mladiće koje su vrste nasilnih ponašanja i koliko često primjenjivali u vezi i koliko često su sami bili izloženi tome i ispalo je da nema razlike...Zabrinjavajuće je, što se tiče njihovih uvjerenja i stavova, da tako velik broj djevojaka smatra kako je nasilno ponašanje kao pljuska ili izrazita kontrola ponašanja i pokazivanje ljubomore ustvari izraz ljubavi i brige prema njima. I to je zastrašujuće", kazao je psiholog Dean Ajduković za Slobodnu Dalmaciju. Prema podacima iz istraživanja, 65 posto anketiranih srednjoškolaca je priznalo da je već bilo suočeno s nekim od oblika nasilja tijekom svojih prvih romantičnih i ljubavnih veza, a njih 50 posto priznalo je da su bili nasilni prema partneru.

Ajmo žemske navalite:
od 25 do 100g
kilaža nije bitna,
sise ko sise
sam nečem nevinu.
koja do sad nikom ni dala,
sumnjam da bi i meni dala,
dobra kuharica,
intelektualka
situirana
jebuzovna
skromna
pobožna
radišna
šofer pojlodjelnih strojeva
ne pati na marke(guci,boss,itd,dm)
daklem obično normalno žensko čeljade se traži
šifra:nikom nebu lepše neg bu nam:)
kor.

                   Bori -se
 TEBI JE SAD BOLJE NEG NAMA
TEBE ČUVAJU ANĐELI
 
http://www.youtube.com/watch?v=QbN0g8-zbdY

http://www.youtube.com/watch?v=sWNGF1SkAAM&feature=related

kolka je carina,ak se uveze stroj njemače proizvodnje iz slovenije u hr?

Kajkavsko narječje
Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko.

Naziv potječe od odnosno-upitne zamjenice kaj.
Sadržaj
[sakrij]

* 1 Rasprostranjenost
* 2 Osobine
o 2.1 Glasovi
o 2.2 Gramatika
o 2.3 Dijalekti
* 3 Kajkavska književnost
* 4 Izvori
* 5 Vidi još
o 5.1 U Wikipediji
o 5.2 Vanjske poveznice
o 5.3 Literatura
* 6 Vanjske poveznice

Rasprostranjenost [uredi]

Kajkavsko narječje uglavnom obuhvaća sjeverozapadni i srednji dio hrvatskoga jezičnog prostora: Zagreb i Prigorje, Međimurje, Podravina, Hrvatsko Zagorje, Žumberak, Turopolje, zapadna Moslavina, Pokuplje i Gorski kotar. Izvan granica Republike Hrvatske kajkavskih govora ima najviše u Mađarskoj (kod Nežiderskog jezera, u Pomurju i Podravini), te manje u Rumunjskoj, Vojvodini i Slovačkoj gdje već izumire, a kajkavski još dijelom govore i hrvatski iseljenici u Americi i Australiji.

Kajkavski danas stalno ili povremeno (u obitelji) govori 31% ili oko 1/3 Hrvata, a do 1. svj. rata tako je govorilo oko 36%, pa je ovo narječje razmjerno stabilnije i otpornije u poredbi sa čakavskim koje već brzo izumire. Razlog tomu je uz ostalo i to da se kajkavski ipak još obilno govori u gradovima sjeverozapadne Hrvatske, osobito kao kajkavska većina u Varaždinu i Čakovcu, a najveći polukajkavski gradovi danas su Zagreb, Koprivnica i Velika Gorica te još desetak manjih kajkavskih gradića (Krapina, Križevci, Čazma, Popovača, Samobor, Ozalj, Delnice itd.).

Obzirom na izgovor jata, ne mogu se razlučiti glavne kajkavske inačice:

* većina, tj. 3/5 izgovaraju ei ili iekavski, kajkavci pa jat izgovaraju kao ei ili sličnim prijelaznim vokalima;
* oko 1/4 imaju poseban izgovor kao dvoglas /ie/, a tih je najviše u arhaičnoj kajkavici Hrvatskog Zagorja
* neki stručnjaci za treću inačicu uzimaju ikavske kajkavce koji jat izgovaraju kao /ii/, ili su poluikavci pa ga dijelom izgovaraju kao /ii/ ili /iei/. Danas se takvi ikavski kajkavci nalaze mjestimice u sjevernoj Istri, Fužine, Lokve, uz rijeku Dobru, Ozalj, dio Žumberka, zapadno Turopolje (Horvati i Zdenčina), donja Sutla iznad Zaprešića (Brdovec, Marija Gorica), dijelom Slovensko Primorje i Bela Krajina (tzv. ikavska slovenščina), središnje Gradišće u Austriji, te u Slovačkoj (izbjegli od Kostajnice), itd. U doba Zrinskih i Frankopana je slična kajkavska ikavica na prostoru od Istre do Međimurja bila službeni javni govor hrvatske plemičke elite, tj. nesuđeni prethodnik kasnijega književnog standarda. Međutim, drugi drže da su mnogi od tih govora nastali na čakavskoj osnovi.

Osobine [uredi]
Glasovi [uredi]
Nuvola apps important yellow.svg Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

Glavnina dijalekata kajkavskog ima sljedeći sustav suglasnika (pisan standardnim pisanjem hrvatskog, u IPA zapisu se npr. koristi x umjesto h; gdje znakovi stoje u paru, lijevi predstavlja bezvučni a desni zvučni suglasnik):
Mjesto tvorbe ► labijalni koronalni dorsalni
▼ Način tvorbe bilabijalni labiodent. alveolarni postalv. palatalni velarni
nazali m n (nj)
plozivi p b t d k g
frikativi f v s z š ž h
afrikate c č
aproksimanti j
vibranti r
lateralni aproks. l (lj)
Gramatika [uredi]

PROZODIJA

Prozodija podrazumijeva melodiju te brzinu izgovora kao i naglašavanje riječi. Dosad su u kajkavskom narječju pronađena 22 različita tipa prozodijskih sustava, a za pretpostaviti je da ih ima još.

Suglasnici:

- govornici kajkavskog narječja imaju poteškoće u razlikovanju glasova č i ć - početno v je otpalo pred l (vlasi → lasi) - krajnji zvučni suglasnici su obezvučeni (mraz → mras; grob → grop) - u goranskom je dijalektu završno m prešlo u n (mislim → mislin )

Morfologija:

- vokativ se ne koristi u pravilnom obliku - imenice ženskog i srednjeg roda u genitivu množine imaju nulti nastavak (krave → kraf; sela → sel) - kod imenica muškog roda pojavljuju se nastavci –of i –ef (dečkof, ocef) - kod imenica muškog roda u množini i kod imenica ženskog roda u jednini nema alternacije glasova k, g, h (vuk → vuki, vrag → vragi; noga → nogi) - nastavak u komparativu je š (lijep → lepši)


GLAGOLI


- od glagolskih se vremena uz prezent koriste perfekt i pluskvamperfekt

(nosil je, bil je nosil) te futur II. (nosil bum)

- nastavak u trećem licu množine prezenta je –jo ili –ju , a ponekad se koristi i nastavak –du (kopaju, kopajo, kopadu) - u kondicionalu I. i II. se za sva lica koristi pomoćni oblik bi (kopal bi, bil bi kopal) - jednako se koriste enklitike i proklitike (ga poznaš, poznaš ga) - buduće vrijeme se tvori od prezenta svršenog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (došel bum) - za glagole kretanja se koristi supin (idem spat)


Dijalekti [uredi]

Dijalektološka proučavanja kajkavštine započela su potkraj 19. stoljeća. Prvu monografiju napisao je na ruskom jeziku ukrajinski jezikoslovac A. M. Lukjanenko (Kajkavskoe narječie, Kijev, 1905). Kajkavske su govore dijalektolozi dosada razvrstavali po različitim kriterijima. Uglavnom na osnovi do tada objavljenih radova, godine 1927. u Narodnoj enciklopediji srpsko-hrvatsko-slovenačkoj, svoju podjelu kajkavskoga narječja iznio je srpski jezikoslovac Aleksandar Belić. Po refleksima praslavenskih glasova /tj/ i /dj/ Belić je kajkavštinu podijelio u tri dijalekta[1]:

1. istočni u kojemu je /tj/ dalo /ć/ a /dj/ postaje /ž/
2. sjeverozapadni koji prema /tj/ i /dj/ ima /č/ i /j/
3. jugozapadni koji za /tj/ i /dj/ ima /ć/ i /j/

Kasnija proučavanja nisu potvrdila ovakvo rasprostiranje refleksa /tj/ i /dj/.

Utvrdivši da temeljna kajkavska akcentuacija ima tri naglaska u svojoj raspravi Jezik Hrvata kajkavaca (1936) Stjepan Ivšić kajkavske je govore po naglasnim značajkama podijelio u četiri skupine. Na osnovi Belićeve i Ivšićeve podjele te na osnovi nekih glasovnih značajki Dalibor Brozović je kajkavsko narječje (1965. - 1988.) podijelio u šest dijalekata:

1. zagorsko-međimurski
2. turopoljsko-posavski
3. križevačko-podravski
4. prigorski
5. donjosutlanski
6. goranski

S obzirom na kajkavski cirkumfleks te na temelju razvoja vokalizma, podjelu kajkavskih dijalekata na subdijalekte dao je Mijo Lončarić koji u monografiji Kajkavsko narječje (Zagreb, 1996.) razlikuje od šest dijalekata petnaest subdijalekata:

1. plješivičkoprigorski
2. samoborski
3. gornjosutlanski
4. bednjansko-zagorski
5. varaždinsko-ludbreški
6. međimurski
7. podravski
8. sjevernomoslavački
9. glogovničko-bilogorski
10. gornjolonjski
11. donjolonjski
12. turopoljski
13. vukomeričko-pokupski
14. donjosutlanski
15. goranski

Ta razdioba zorno svjedoči o dijelom velikim razlikama što postoje između pojedinih kajkavskih govora u akcentuaciji, fonologiji i morfologiji.

Kajkavsko se narječje nekad prostiralo mnogo istočnije, prema nekim dokazima obuhvačalo je prostor od Drave preko Našica i Požeške doline uz Brod pa preko Save zaokružujuči ozemlje srednjovjekovne Zagrebačke biskupije s tim da se je u sjeverozapadnoj Bosni mješalo sa elementima čakavštine prema jugu i štokavštine prema istoku. Uslijed seoba nastalih zbog turskih osvajanja, danas mnoga istočnokajkavska kajkavska područja uopće ne postoje u Hrvatskoj, nego postoje elementi istočnokajkavskih narječja u Mađarskoj, Austriji, Sloveniji, Rumunjskoj (Karašova-Karaševo (podrijetlo iz pokupske Banovine-Klokoča pod Petrovom Gorom). Tako je i sa govorima sela gradišćanskih Hrvata Umoka i Vedešina (koja je izučavao Ivan Brabec), srodnih u jednoj mjeri turopoljsko-posavskom i križevačko-podravskom dijalektu kajkavskoga narječja, od kojih se po drugim osobinama dosta razlikuju. Stoga se su njihovi govori klasificirani kao istočnokajkavski dijalekt.[2]
Kajkavska književnost [uredi]

Od polovice 16. stoljeća do preporoda, na kajkavskom književnom jeziku, latiničkim slovopisom oblikovanim po mađarskom uzoru (na primjer cs za /č/, cz za /c/, dy, gy za /ž/, ly za /lj/, ny za /nj/), napisana su mnoga djela:

* pravna (Ivanuš Pergošić: Decretum, Nedelišće, 1574), kroničarska (Antun Vramec)
* vjerska (Nikola Krajačević, Juraj Ratkaj Velikotaborski, Juraj Habdelić, Ivan Belostenec, Juraj Mulih)
* pjesnička (Ana Katarina Frankopan-Zrinska) i dramska (Tituš Brezovački).

Prvu kajkavsku gramatiku (na njemačkome) napisao je Ignacij Szent-Mártony (Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Deutsche, Varaždin, 1783.), a na njemačkom su i gramatike Franza Korniga (Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche die kroatische Sprache in kurzer Zeit gründlich zu erlernen, 1795), Josipa Matijevića (Horvatzka Grammatika oder kroatische Sprachlehre, 1810.) i Ignaca Kristijanovića (Grammatik der Kroatischen Mundart, 1837.), dok je gramatika Josipa Đurkovečkog dvojezična (Jezičnica horvatzko-slavinzka - Kroatisch-slavische Sprachlehre, Pešta, 1837.).

Najvažniji su stariji rječnici kajkavskoga Dictionar ili reči slovenske Jurja Habdelića (Graz, 1670.), Gazophylacium illyrico-latinum Ivana Belostenca (objavljen postumno u Zagrebu 1740.) i Lexicon latinum Franje Sušnika i Andrije Jambrešića (Zagreb, 1742.).

Među književnicima koji su na kajkavskom pisali nakon 1836. ističu se Pavao Štoos, Tomaš Mikloušić i Ignac Kristijanović. U 20. stoljeću iznimno je bogata kajkavska dijalektalna književnost (Antun Gustav Matoš, Fran Galović, Dragutin Domjanić, Nikola Pavić, Miroslav Krleža, Ivan Goran Kovačić, Vjekoslav Balog i drugi).

Starija rječnička baština kajkavske književnosti obrađuje se u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika (8. svezak objavljen je 1999). Osim objave desetak manjih kajkavskih rječnika za lokalne seoske govore u 20. stoljeću, u najnovije doba je razrađeno nekoliko većih kajkavskih rječnika s preko 30.000 riječi iz gradske kajkavštine Varaždina, Zagreba i Petrinje.

Croatian dialects.PNG
Izvori [uredi]

1. ↑ Aleksandar Belić: Kajkavski dijalekt Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, Zagreb, [1926]-1929.
2. ↑ Podravina.net Sanja Vulić: Kajkavski govori Umoka i Vedešina u zapadnoj Mađarskoj

Vidi još [uredi]
U Wikipediji [uredi]

* hrvatski jezik
* slovenski jezik
* čakavsko narječje
* prekomurski jezik
* slavenski jezici
* Hrvatsko zagorje
* Podravina
* Štokavsko narječje

Vanjske poveznice [uredi]

* Aleksandar Belić: Kajkavski dijalekt Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, Zagreb, [1926]-1929.
* Kajkavsko spravišče

Literatura [uredi]

* A. Šojat: Kratki navuk jezičnice horvatske (Jezik stare kajkavske književnosti). Kaj 1969: 3-4, 5, 7-8, 10, 12; Kaj 1970: 2, 3-4, 10; Kaj 1971: 10, 11. Kajkavsko spravišče, Zagreb 1969-1971.
* Mijo Lončarić: Kaj jučer i danas : ogledi o dijalektologiji i hrvatskoj kajkavštini (s kartom narječja i bibliografijom). Čakovec : Zrinski 1990.
* Mijo Lončarić: Kajkavsko narječje. Školska knjiga, Zagreb 1996.
* I. Večenaj, Mijo Lončarić: Srednjopodravska kajkavština, rječnik govora Gole. Institut za hrvatski jezik, Zagreb 1997.
* D. Feletar, G. Ledić, A. Šir: Kajkaviana Croatica (Hrvatska kajkavska riječ). Muzej Međimurja, 37 str., Čakovec 1997.
* A. Šojat, V. Barac-Grum, I. Kalinski, M. Lončarić, V. Zečević: Zagrebački kaj, govor grada i prigradskih naselja. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 1998.
* JAZU / HAZU: Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika (A – P), I – X. Zavod za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2500 str, Zagreb 1984-2005.
* Mijo Lončarić: Kajkaviana & alia, Ogledi o kajkavskim i drugim hrvatskim govorima. Čakovec, Zagreb: Zrinski, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2005.
* A. Jembrih, R. Fureš: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju (zbornici simpozija 2002-2006). Zabok-Krapina 2006.
* T. Lipljin: Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora. Garestin d.o.o, Varaždin 2002. (2. prošireno izdanje u tisku 2008.)
* A.Ž. Lovrić, M.H. Mileković, M. Rac: Purgerska špreha zagrebečka, sisečka i petrinjska (Jen agramerski slovar). Ranohrvatski srednjovjeki pradialekti knj. 2 (u tisku), Zagreb 2008.

Vanjske poveznice [uredi]
Wiktionary-logo-en.png Pogledajte rječničku natuknicu Kategorija:Kajkavština u Wječniku, slobodnom rječniku.


[sakrij]
v • r • u
Hrvati
Hrvati
po zemljama
i kontinentima

Nacionalne
države
i nacionalne
manjine

Hrvatska · Bosna i Hercegovina
Austrija · Češka · Crna Gora · Italija · Kosovo · Mađarska · Rumunjska · Slovačka · Srbija (Vojvodina)
Hrvatsko
iseljeništvo

Europa

Belgija · Bugarska · Češka · Francuska · Makedonija · Nizozemska · Njemačka · Poljska · Rusija · Slovenija · Španjolska · Švedska · Švicarska · Ujedinjeno Kraljevstvo · Ukrajina
Sjeverna
Amerika

Kanada · SAD
Južna
Amerika

Argentina · Bolivija · Brazil · Čile · Ekvador · Paragvaj · Peru · Urugvaj · Venezuela
Afrika

Egipat · Južna Afrika · Zimbabve
Australija
i Oceanija

Australija · Novi Zeland
Azija

Indija · Sirija
Podskupine

Bokeljski Hrvati · Bunjevci · Gradišćanski Hrvati · Janjevci · Karaševski Hrvati · Moliški Hrvati · Moravski Hrvati · Šokci
Kultura

Književnost · Glazba · Umjetnost · Kinematografija · Kuhinja · Nošnja · Šport
Jezik i narječja

Hrvatski · Čakavica · Kajkavica · Štokavica · Gradišćanskohrvatski · Moliški
Povijest

Povijest Hrvata · Podrijetlo · Vladari
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje"
Kategorije: U izradi, Jezici | Hrvatski jezik | Kajkavsko narječje | Dijalektologija

Ja tražio rodbinu.
našo ih u sliveniji i u srbiji,
koji kuac smo mi to za familiju,?
ko cigani?
ovi tam u sloveniji mrze hrvate ovi u hrvatskoj i srbe i slovence ,a ovi u srbiji mrze samo albance,
neg idu svi u kukuruz.

bolje da ih nisam tražio,.
ODRIČEM IH SE IZ OVIH STOPA,MAMU IM SLOVAČKU,.
KORESS:

Sutra putujem u zg,ak ima koja za sex, a poslije kafu,nek se javi na pevete,
šifra: nije sve u kavi:)
koress: