pogled kroz prozor

Ako mu je hladno bodljikavo prase traži drugu bodljkavu prasad da budu zajedno, da se stisnu jedno uz drugo, jer im je tako toplije.
E da nemaju bodlje, to bi bilo lako. Ali imaju oštre bodlje i kada se tiskaju u guzvi, bodu jedno drugo. To im nije dobro! A nije im niti dobro kad im je hladno! Zato se bodljikava prasad vrpolje i "gnijezde" dok ne nađu određeno rastojanje: da budu dovoljno daleko da se ne bodu ali ne pre daleko da se mogu i ugrijati.

To je TO: da ja ne povrijedim tebe, da ti ne povrijediš mene,
da se ne bodemo ali da se grijemo ;)

Link

Televizijska emisija na mreži BBC "Panorama" 1957. emitirala je poznatu prvoaprilsku šalu o tome kako Talijani vrše berbu špageta sa drveta.
Prilog je govorio o tome kako je konačno iskorijenjen špagetin žižak. Veliki broj gledatelja se javljao uredništvu kako bi saznali mogu li i kako i sami uzgajati svoje špagete.

Link

Klepetan se vratio Malenoj: 'Odmah su dvaput vodili ljubav' !!
Utorak, 19. 3. 2019.
Rodan Klepetan se inače u gnijezdo svojoj Malenoj slomljenog krila s juga Afrike godinama redovito vraćao između 24. i 28. ožujka. Ove godine stigao je ranije.
Nekoliko dana ranije nego što je uobičajeno rodan Klepetan vratio se svojoj Malenoj u gnijezdo na dvorišnoj zgradi škole u Brodskom Varošu. Najljepša i meridijanima najpoznatija životinjska ljubavna priča dobila je svoj sretan, sedamnaesti nastavak.
- U ponedjeljak popodne, oko 15 sati
.........veselo zaklepetao, uzletio na krov svojoj Malenoj i odmah se 'dao na posao'. Ljubili su se veselo kljunovima, klepetalo se na sve strane, 'palo' je i parenje nekoliko puta.
(24 sata)

Nista ja danas ne radim, makar,
ovako krasan dan a ja se vucem od fotelje do dvosjeda i od tv-a do laptopa a sramote :)) i nije bolesnost u pitanju nego cista lijenost....sram me bilo.....
Je, malo, samo mrvicu, me savjest pece radi toga! :p

gledam i slusam ove i pitam se kak im se hoce ovak jipati? :)
Link
Link
Link
....a jesu me umorili:P

.....barem ovaj radni dio :#
I tak si onda brundam sama sebi.
U godinama koje su nas stigle tesko je zavoljeti a jos teze biti zavoljen.
Nemam pojma zasto je to tako?
No nije niti vazno i onako trazimo samo prijatelja/icu!? :P
Jejeje kak da ne.... a zasto nam je onda bitan izgled, obrazovanje materijalni status....
(da je sisata i guzata a ne pre debela, elegantna ali ne pre strkljava, ocaravajuceg osmijeha.... da je on visok bez trbusine, prosjed no ne pre celav da mu je zubalo uredno.... itd)
Jel' to stvarno bitno za prijateljstvo ???
Link
Link

....smrzoh se.


Kad ce vec jednom to proljece?

(Pogled na Ostrc)
nase, domace, samoborsko gorje.
Arapo u pravu si.
Jesi mislila na ovak nekaj ?
i normalno, uz pun stol a i malo domace popevke i kud ces lepse....
....i malo kuhanog vina :)), to se nesme zaboraviti.

Link

'ko tu koga i za ....radi cega provocira?

....i odoh pod (piljevinu) poplun.

vec tjedan dana smrcanja kihanja kasljanja i nikad kraja ???
Izgleda da su virtualna druzenja puno zdravija:P

I malo dobrog starog praznovjerja ;) :
- U novu godinu ne treba ulaziti s dugovima, jer će vas pratiti tokom cijele godine.
- Ne smijete ništa iznijeti iz kuće, pa čak ni istresti mrvice sa stolnjaka. U protivnom slijedi godina bez novca.

- Novu godinu treba dočekati sa puno buke, jer se tako tjeraju zli duhovi.
- Novu godinu prvo treba da vam čestita osoba suprotnog spola, zbog sreće u ljubavi.

- Kada se otvara šampanjac, postavite se da vas pogodi čep! (Ha, ovo mi naj bolje ;))) Naime, vjeruje se da vam u tom slučaju slijedi odlična godina. Ako vas čep nije pogodio, onda se pobrinite da popijete posljednji gutljaj iz flaše, jer i u tom slučaju slijedi odlična godina.

- Ako želite sreću u predstojećoj godini, prvi gost u kući bi trebalo da bude tamnokosa i visoka muška osoba koja donosi dar. Neće biti dobra godina ako je prvi gost muška osoba crvene ili plave kose. Takođe, ako se radi o ženskoj osobi, mogla bi da vam donese nesreću!

- a i ono naj bitnije: imajte na sebi crveno donje rublje dok cekate Novu pa makar i doma pod dekicom!!

....samo gledam slikice,
i ona dolje em-emina mi bas, bas....
slasna.☺

(proplanak na Zumberku)

Pola sata u sumi pomaze vasem imunitetu.
Ona bijela krvna zrnca koja su zaduzena za borbu protiv tumorskih stanica postaju pravi ratnici kada ih malo izdrilate na sumskom zraku ;))



Šetajući šumom barem jednom u svom životu, svako je uživao u ljepotama prirode. To je razlog zašto neki ljudi biraju da žive u šumama ili pored njih, i zašto drugi ljudi putuju tisućekilometara da šetaju u šumama Redvuda, prašumama Kostarike ili Ekvadora.
Međutim, naučnici iz Japana su otkrili da je tradicija koja se naziva Shinri-ioku ili “kupanje u šumi” i dalje jaka, a zašto je to tako, razlozi su biokemijske prirode.

Naime, istraživači su ustanovili da boravak u šumi popravlja prirodni imunitet, koji je važan za sprječavanje raka kao i drugih kroničnih bolesti.

Kako se to događa?
Kada su naučnici testirali ljude prije i poslje dvosatne šetnje šumom, pronašli su kod svih, osim kod jedne osobe, 50% i više T-zrnaca. Imali su niži krvni pritisak, osjećali su smirenost, kao i bistrinu u glavi.

Šumsko drveće i biljke emitiraju u okolinu “antimikrobne hlapljive organske spojeve biljnih derivata, koji se nazivaju fitoncidi, da bi istrijebili gljivice i bakterije”. Gljivice i bakterije mogu biti problem za naš imuni sistem, a ispostavlja se da ih ni drveće ne voli.



Šumska stabla su često stotine, ako ne i tisućama godina stara. Drveće i druge biljke, usavršile su zaštitu, odnosno spojeve koji mogu ubijati gljivice i bakterije. Kada hodate šumom, vaš dah se sjedinjuje s ovim komponentama. Efekt traje oko 2 mjeseca.

Recimo, kada hodamo šumom mi se kupamo u njenom prirodnom imunitetu. Uronjeni smo u “fitokemijski” imuni sistem šume.

Profesor King Li iz odeljenja za higijenu i javno zdravlje Nipon medicinske škole u Tokiju, predstavio je ovu priču američkoj naučnoj spisateljici Any Lenny Phillips.

U članku postoje preciznije informacije o efektima na specifične hormone, uključujući efekte noradrenalina i DHEA na stres i adiponektin. Naime, niži nivo adiponektina je povezan s dijabetesom tipa 2 i gojaznošću.

Studija je objavljena u European Journal of Applied Phisiology.

(izvor clanka sa str. net-a)

Link

Crna Mlaka
(fot. V.Tkalcic)

;)?