Eto

Mobing (work abuse, employee abuse) je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana je osoba bespomoćna, u nemogućnosti je da se obrani. Takve se aktivnosti odvijaju najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci. Sustavno proučavanje mobing-ponašanja počelo je prije 20-ak godina (1980-ih, Heinz Leymann). Naziv je stvoren od engleskoga glagola to mob, što znači nasrnuti u masi, bučno navaliti na nekoga, i imenice "mob" koja znači rulja, gomila, puk, svjetina, ološ, a skovan je prema istraživanjima Konrada Lorenza koji je opisao ponašanje nekih životinja koje se udruže protiv jednog člana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, ponekad ga dovode i do smrti. U engleskom govornom području često se koristi i izraz bullyng koji se odnosi uglavnom na slično nasilje u školi. Prema istraživanjima 55% je okomiti, 45% vodoravni mobing. Okomiti mobing događa se kada pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika; ili jednog po jednog dok ne uništi cijelu skupinu (zato se još naziva i bossing) ili kada jedna skupina radnika zlostavlja pretpostavljenog (što se događa u 5% slučajeva). Horizontalni mobing odvija se između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj ljestvici. Bolje je spriječiti nego liječiti, jer znamo kako je to mukotrpno i dugotrajno ako dopustimo da dođe do bolesti. Uzročnika štete treba prije svega imenovati, saznati što više o njemu, osvijestiti svima postojanje problema, kao i načine sprječavanja i zaštite. To je primarna prevencija, prvi način na koji se može spriječiti razvoj poremećaja koji može ljude učiniti bolesnicima.Kod osoba izloženih stresu mobinga pojavljuju se različite psihičke i psihosomatske smetnje. Prvobitni stres, uzrokovan mobingom, rezultira fiziološkim poremećajima i bolestima koje u pravilu otkriva liječnik. Simptomi se često ne dovode u vezu s psihoterorom na radnome mjestu. Klinička slika psihičkog poremećaja izazvanog mobingom često odgovara trajnoj promjeni osobnosti. Najviše je nalik posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP-u), s prevagom opsesivno-depresivnog sindroma, a obuhvaća neprijateljstvo i nepovjerljivost prema okolini, stalni osjećaj napetosti, iscrpljenost, demoraliziranost zbog stalnog ponižavanja, omalovažavanja, ismijavanja i odbačenosti, do paranoidnih stanja (ideja odnosa i sumanutosti progona). Karakteristična je kompulzivna fiksacija na neku drugu, jako željenu sudbinu, koja premašuje granice tolerancije ljudi u okolini i vodi u izolaciju i osamljenost. (Oboljeli stalno pričaju o svojim željama za postizanjem pravde, nepravdi koja im se čini i želji da sve promijene, a ne mijenja se ništa).Oboljele osobe pokazuju preosjetljivost na nepravdu i identificiraju se s patnjom drugih na gotovo prisilan način. Depresivnost uključuje osjećaj praznine i beznađa, kroničnu nesposobnost i nemoć iskustva uživanja u svakodnevnom životu, gubljenje energije, inicijative, uz konstantni rizik ovisnosti o psihofarmacima. Žrtva se mobinga uglavnom ne usuđuje govoriti o tome što joj se događa, nevoljko odlazi na posao ili uzima bolovanje. Treba razlikovati obični umor od tzv. sindroma izgaranja na poslu (burn out). On je čest u svim profesijama kod osoba koje su svoj rad započele s puno entuzijazma i očekivanja, sa silnom željom da uspiju, pobijede ili pomognu drugim ljudima. Izgaranje na poslu uključuje promjene stavova prema poslu i promjenu ponašanja prema klijentima, progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastita rada što se ne događa u slučajevima običnog umora. Taj je sindrom karakterističan za osobe koje su izložene mobingu.
preuzeto sa www.mobing.hr

hvala :))

jedino je problem sto kod nas jos uvijek ne postoji mehanizam dokidanja takvog ponasanja.

u našoj ustanovi visi natpis: prijavi mobing...glavno da visi, al možda nije tako crno kako izgleda :)

i onda kad prijavis, pripisu to tvom pms-u i nikom nista, a tebi jos gore nakon toga.
ali to je posljedica robovlasnickog kapitalizma koji kod nas vlada zadnjih 15 godina.
amerikanci su to prosli prije 80 godina, englezi prije 150.
na nama je valjda sad red.

zaključak: skupljanje statističkih podataka u "znanstvene" svrhe, bljak...

toga ima i uvijek će biti mobinga pogotovo u našoj državi di radno mjesto znači ka zlatno jaje...zato i ima toliko bolovanja, bolesti poput raka i sl...to nam naša borba dala...

Mobing je vrsta straha koji ljudi osjećaju kada su na nepošten način došli do radnoh mjesta i onda u strahu od neznanja tlače ljude koji svoj posao znaju radit, ali nemaju zaleđe, tatu da im pomogne, strica ili kuma...

ne nuzno. znam primjere di se to radi iz ciste obijesti. od ljudi koji su strucnjaci i radom su dosli do pozicije.
ali ih onda nesto iskvarilo. ljudi s kojima si do jucer isao na pivu poslije posla, druzio se s njima, a onda dozivis mobing.