Blog Bogat_Lijep

 
Razvedeni, teško ih je skužiti, ali se da i to.. Ne možeš ih preko neke fore skužiti. Npr. oženjene možeš skužiti preko toga što oni dolaze većinom nakon ponoći ili za vrijeme posla, znači tamo negdje od 8 pa do negdje 17 sati, neće biti na netu recimo za vrijeme dnevnika, nema šanse. Neće te ni nazvati ako ste razmijenili brojeve, osim ako je na poslu u to vrijeme, a dat će ti broj koji je onda isključen kad ga nazoveš, recimo nazoveš ga navečer. A razvedeni, teže .. On tebe razumije, on razumije to što ti imaš PMS.
On ako je obećao, da će biti s nekim u dobru i zlu, i to nije ispunio, koliko onda može tebe tek zajebati. A pazi, s tom nekom ženom ima djecu. A prisjetimo se, u Hrvatskoj imamo oko 70 000 otvorenih zahtjeva za alimentaciju, znači očeva koji svoje doprinose za 5 minuta užitka, tamo jednom davno, ne podmiruju.
 
 

taman se uživi a nestane mi webić..:(((

U koju kategoriju ti spadaš?

On jos nije jebo. Imajte strpljenja.

tek će doći njegovih 5 min :)

a onda ste najebale. To ce odma bit barem blizanci ako ih nece i vise izac

on je ona

ko je ona ?

piglu...naravno da je ona.

ma nijeeeeeeeeeeeeeeeeee

heheheh.. misliš, aaa? nije se primjetilo..:)))))

U 'Jutarnji list' broj 21304, četiri studentice, dvadesetgodišnjakinje; crna, smeđa, plava i crvenokosa traže društvo četiri Zagrepčana, intelektualaca starijih od 26 godina.

'Please without sex, we are Croatian.' To je šifra.

Ova rečenica, bez sumnje, implicira čitavu filozofiju buduće četverostruke veze. Usprkos poznavanju engleskog jezika nije mi bio jasan smisao ove sententiae. Bilo je potrebno postati stariji od 26 godina i intelektualac da bi se shvatila poruka. Ova dva događaja u mom životu kronološki se poklapaju. Međutim, po završetku sezone, otišao sam u GB i prekinula istraživanje na godinu dana. Stvari, nažalost, ni danas nisu savršeno jasne. Ipak, višegodišnje fleksibilno istraživanje otvorilo je neke nove mogućnosti. No upravo je fleksibilnost u istraživačkom radu, ta koja je istraživanje držala otvorenim za hipoteze što su ih iznosili drugi istraživači, koji su se bavili drugim problemima, ali su sa strane pratili moj rad:)) A različitost stavova i mišljenja daje onu potpunu vrijednost svakom istraživačkom radu:))

Istraživač se uvijek nalazi u nedoumici kako započeti istraživanje. Na što posebno obratiti pozornost? Koje faktore treba uzeti kao relevantne? Kakav pristup treba primijeniti? Istraživač mora dobro odvagnuti pro et contra, jer on ne želi da mu kasniji kritičari zamjere da je samo površno zagrebao po površini problema ili pak da je cjepidlaka koji je od buhe napravio slona. Zbog ovog drugog neću se pozabaviti detaljnom analizom sintakse (mada mi to oni najpedantniji svakako neće oprostiti).

Dakle; sententia se sastoji od dvije rečenice koje ćemo analizirati kao kvalitativno neovisne, da bismo na kraju proveli integralnu kauzalnu analizu.
Počet ćemo s drugom rečenicom 'we are Croatian'. Ova rečenica sadrži očitu gramatičku pogrešku. Imenički predikat dan je u singularu (ili ako baš hoćete dijelom u pluralu, dijelom u singularu) dok je subjekt u množini. Ovdje možemo postaviti tri hipoteze:
AA) Radi se o tiskarskoj pogrešci.
AB) Poznavanje engleskog jezika autorica je slabo ili nikakvo.
AC) Hipoteza prof. Acoljuba Momirovića (o njoj su detalji izneseni u daljnjem tekstu).
U prijevodu rečenica glasi: 'mi smo Hrvat'. Dopuštam si slobodu, zaključiti bez empirijskog provjeravanja, da je rečenica trebala glasiti 'we are Croatians' bez obzira na uzrok ove pogreške. O tome će još biti govora.

Analiza druge rečenice, namjerno je ovako kratka. To je zbog toga što je ova rečenica manje više semantički jasna (sama za sebe), ako prihvatimo bilo koju od postavljenih hipoteza. Kritički čitatelj će svakako primijetiti da je ispuštena četvrta moguća hipoteza (AD) koja bi pretpostavila namjernu gramatičku pogrešku s namjerom da se nešto implicira. Ovu sam hipotezu za početak odbacila jer je cilj svakog znanstvenog rada da se problem što je moguće više svede na jednostavne i svakom razumljive elemente, kako bi se mogli primijeniti uopćeni zakoni. No to ne znači da ćemo ovu hipotezu zanemariti. Ona će biti uzeta u obzir prilikom završne analize.

Prelazimo, dakle, na prvu rečenicu. 'Please without sex'. Ova rečenica u prijevodu može imati više značenja. Ovako napisana, bez zareza iza 'please', zapravo strogo pravopisno ima samo jedno značenje:
BA) 'Zadovoljavam(o) bez seksa'.
Međutim, dopustit ćemo još dvije hipoteze:
BB) 'Molim(o) bez spola.'
BC) 'Molim(o) bez seksa.'

Hipotezu BC možemo odmah odbaciti, budući da bi u tom slučaju četiri studentice koje pretendiraju na intelektualce, uporabile eksplicitniji izraz: 'Please, no sex' ili 'No sex, please'.

Treba odmah napomenuti da je ovo odbacivanje hipoteze BC doživjelo oštru kritiku u znanstvenim krugovima. Jedan nedobronamjerni Ljepotamisli predbacio mi je da sam svojevoljno i neutemeljeno odbacila hipotezu BC, a po njegovom mišljenju upravo je ova hipoteza najvjerojatnija. On kaže da sam precijenila znanje engleskog jezika prištavih adolescentica. On se poziva na empirijske dokaze iz literature.
Na jednom znanstvenom skupu svima je mahao pred očima primjerkom glazbenog časopisa 'Bravo'. Tamo je objavljen prepjev pjesme nekog pjesnika Boba Marleya 'No woman, no cry'.

Autor prepjeva je pritom pokazao da njegovo znanje engleskog počiva u primjerku džepnog english-serbocroatian rječnika. On je ovaj naslov (ujedno i dominantni stih čitave pjesme) preveo kao 'Ne ženo, ne plači'.

Pravilan prijevod glasi: 'Bez žene nema plača' (doslovno 'Nema žene, nema (ni) plača'). Ovaj je biser glavni urednik predao u ruke svojih stotinu tisuća čitatelja.

Sad se postavlja pitanje zašto bi četiri studentice vladale engleskim bolje od novinara. Ovo je bilo lako pobiti.

Donijela sam zlonamjernom kolegi Ljepotimislećem statističke podatke o obrazovanju novinara.
No on se nije samo tako predao. Ima još toga u literaturi.
Vitlao je knjigom Danila Kiša 'Grobnica za Borisa Davidoviča' Prva pripovjetka zove se 'Nož s drškom od ružina drveta'.

"Ružino drvo, my foot" vikao je zlobnik. "Kakvo ružino drvo.
To je pisac pogrešno preveo iz nekog izvornika na engleskom (rosewood) ili njemačkom (Rosenholz), a svi znaju da je to Dalberia nigra iacaranda, ili kako mi kažemo palisandar. Kažem vam, ružino drvo je pankrt koji je rođen križanjem neznanja i prepotencije.

Takvih, eto, stvari ima u literaturi, a o životu da i ne govorimo."

Takve se, eto, stvari događaju na znanstvenim skupovima, a o tramvajima da i ne govorimo. No zbog ovako argumentirane kritike prisiljena sam sačuvati BC hipotezu.

Hipotezu BB, također, sam spremna odbaciti. Traže li studentice doista društvo hermafrodita i/ili eunuha?

Hipoteza BA zvuči zanimljivo. Nudi se transcedentalno i transkorporalno zadovoljenje. Je li oglas objavljen u pravom časopisu? Što tu traže četiri studentice? Takav oglas je moglo objaviti na primjer Društvo za transkorporalnu kopulaciju.

Tako preostaje još jedino integralna analiza cijeloga teksta, 'Please without sex we are Croatian', uz prihvaćanje stava da nema značajnih pogrešaka.

A)Integralna hipoteza prof. Pijeska (varijacija na hipotezu AC)

B)Integralna hipoteza autora (varijacija izvedena iz odbačene hipoteze AD)

Prof. Pijesak smatra da su autorice željele parafrazirati naslov filma koji je svojedobno igrao u kinima: 'Molim bez seksa, mi smo Englezi'.

Primjećujete li hipotezu BC? Ova se hipoteza (A) temelji na nekim neprovjerenim pretpostavkama. Na primjer: da je naslov originala 'Please, without sex, we are British'.

Ovdje je najznačajnija činjenica da je kod imenice 'British' plural jednak singularu. Prema štovanom profesoru ovo je izvor pogreške koja se omakla autoricama.

Ali kako objasniti da jedna tako sofisticirana šifra nosi tako bijednu poruku? Što su autorice htjele priopćiti razrajcanim intelektualcima grada Zagreba starijim od 26 godina? Dečki, javite se ako imamo isti ukus za filmove! Navalite mužjaci, ali od seksa nema niš! Zašto su onda uopće pisale oglas? Ako im treba društvo za kino, zar ih već nije dovoljno?

Naravno da ih je dovoljno! Cure su, zapravo, željele priopćiti nešto dijametralno suprotno.
One imaju kritičko mišljenje o izuzetno niskom natalitetu u Hrvatskoj i to ih brine.
Tu nastupa hipoteza B.

Pomaknimo zarez iza prve riječi. 'Please, without sex we are Croatian.' Make sense.
'Molim (vas), bez seksa smo (samo) Hrvat(, ali sa seksom smo/bit ćemo Hrvati)'.

Da bi svoj prosvjed manifestno izrazile one odlučuju izroditi svaka po čopor djece. Za ovo im je potrebno krdo pastuha, koji se međusobno ne poznaju. I koji o autoricama ništa ne znaju. Oglas u novinama je savršen medij. Tko zna koliko je četvorki odgovorilo na ovaj oglas i koliko je macho intelektualaca starijih od 26 godina prošlo kroz postelje mladih dama i koliko je wunderkinda rođeno da bi jednog dana i oni postali intelektualci stariji od 26 godina.

Postoje indicije koje ukazuju da iza svega toga ne stoje samo četiri zagrebačke studentice, već golema organizacija koja tajno skrbi za porast nataliteta u Hrvatskoj:))

Dvadesetogodišnje studentice; prototip su najpoželjnijeg kopulacijskog materijala. Crna, smeđa, plava i crvenokosa pokrivaju sve moguće tipove vanjskog omota.

Koliko li samo očeva šeta Zagrebom, a da pojma nemaju da su očevi?
Prolazi tako Ilicom, macho intelektualac, friško proslavio trideseti rođendan, možda baš prof. Pijesak kad spazi neku smeđu ili plavu. Fura klinca za ruku. On misli "Pazi, bogati, moja bivša. Ta se već udala." Pojma on nema. Ne zna da se ona nije udala. Ne vidi da mu klinac frapantno sliči. Ništa mu nije jasno. Muškarci čuvajte muda!

MUŠKARCI ČUVAJTE MUDA