.

Kroz mrak špilje dopirali
su odlomci nerazumljiva jezika
koji se uplitao među naše jezike,
šifrirao naše poljupce.
Još jučer skrivali smo se od tvog muža
na tržnici u Tripoliju,
a kad je pustinjski vjetar
podigao tvoje haljine
i kad su Arapi
vidjeli da ne nosiš gaćice -
skočili su na stolove,
porušili piramide od lubenica
datulja i rogača, i frkćući
pokušavali te dohvatiti u gužvi.

Drhtala si kao Nessimovo ždrijebe
iza rebrenica pansiona
gledajući kako tvoji progonitelji
urliču na ulici, i smiju se
držeći se za jaja.
Kaži mi što kažu, rekla si
dok su se odlomci nerazumljiva jezika
uplitali među naše jezike,
a onda smo slušali kako pijesak
sipi po prozoru.

Kao kiša u Doveru,
rekla si.

A sutra.
Poslat ćeš me u pustinju
da tražim Rommela.
Prije nego odem gurnut ćeš mi
prste u usta i na jeziku ostaviti
kamenčić
oko kojeg će se skupljati voda.

pa, pročitala ti sve, vrijedi vremena :)

Nadam se samo da joj i muž nije bio arapin. To ne bi bilo dobro za tebe. :D