Sasvim običan dan
**************************
Danas je bio još jedan "akademski" potrošen dan, u nekoj mjeri i iskorišten! Šta mogu i očekivat od jednog niti sunčanog niti tmurnog dana?! Nit smrdi nit miriše!
Nakon burne noći nisam bila za ništa... tj. savršeno mi je odgovarao odlazak na fax! Ahh ta burna noć...Burni snovi! Sanjala sam mamu kako se dere na mene i proganja me...
Ah te burne noći! ....Komedija!
Fax mi je bio spas od "smrdljivog" dana... Vježbali smo slikavanje pod pravim reflektorima sa profi aparatom...Na početku me sve to malo živciralo; namiještanje pravog kuta, mjerit svijetlo, namiještat modela, pozadinu i trpit količinu znoja koje izbacujemo pod tim vrućim reflektorima!
...Uz to, trebala sam podnosit i nametanje jedne kolegice... U biti to nije nametanje, to je ulizivanje u šupak profesoru i svima ostalima da bi svi vidjeli kako je ona naj! Naj! Naj!
Ma...Najbolje ne obraćat pozornost na takve živuće primjerke zar ne?! To je klasika!
Ja sam se samo lijepo smješkala... Znate ono "dok ne pukne" jednog dana?
Par sati poslije, stojeći na stanici za bus, vidjeh nju! Curu s ludom frizurom, pirsom i još luđim zračenjem! Neznamo se nas dvi.. Ali imam osjećaj da bi mi mogla bit najbolja prijateljica!! Nasmijem joj se...ona me sigurno ni ne vidi!
Ulazeći u bus, obećajem sebi kao da je to već gotova stvar."Moja nova buduća frendica!"
Već imam osjećaj da je znam, da se znamo!
eh, što je sve mozak sposoban da bi se zabavio! Još se ponekad začudim!
. ...5 sati!! već?!?! Prebrzo vrijeme prolazi... Dosada, prenormalni ljudi oko mene, monotonija, preseravanja, šepurenja... Puna mi je kapa više!
Spašava me prijatelj... Smiješkom me namamio u taj lijepi grijeh... Mirišljavi, lagani, traje satima i poslije lijepo zaspem... Odmorim mozak od svega i razmišljam o tome kako je glupo razmišljat o životu i gdje idemo poslije njega.
On se nasmije i pozove me sa sobom... Izvadi ga iz đepa lagano, a moje usne žude osjetit taj okus, njegov vrh na mojim ustima!
"Daj da ga pripalim!! "-povičem.
Usisavajuči taj sveti dim osjećam se uzvišeno! Na vrhuncu! ahhhh! Ja i on se savršeno razumijemo dok nam zelena biljka kola venama i lijepi se za naša pluća i mozak, dok nas savršeno vara i maže nam oči svojim baršunastim prekrivačem u kojem nema želja, nagona, ambicije, depresije ni razarajućih osjećaja, samo duga mirna cesta spojena s vječnošću!
Trava!!
Priča je skrenila smjer prema travi! Želi se i ona napušit? Osjetit čari?! joj...
Svašta pišem kad me ponese!
...a samo sam htjela pisat o svom novom uzoru! Bolje rečeno heroju... Doduše izmišljenom, ali ja u dubini duše vjerujem da ona postoji!
Dakle... radi se o curi koja u svojoj "unutrašnjosti" (za one kojima nije neugodno: "pički") ima zube kojima nesvijesno otkida kurčeve onima koji je nisu zaslužili!
Fascinantno! Već povezujem konce u glavi... Bit će to dobra pričica...
...ali nju ćemo ostavit za drugi put...
******************************
20.05.2008. u 23:35 | Prijavi nepoćudni blog | Dodaj komentar