budan ali izgubljen

jedan sat iza ponoći,pokušavam zaspati ali san neće na oči,za početak da vas upoznam sa osobom koju čete pokušati skužiti kroz ove tekstove.Dolazim iz grada na rijeci Bosutu,malen ali lijep i tih gradić,mnogi nisu čuli za njega ali meni drag jer sam rođen i živim tu a zovu se Vinkovci.
Oduvijek sam živio u nekom svom filmu,sanjar ali koji hoda otvorenih očiju,volim puno maštati ali brzo dođem k sebi kad shvatim da je stvarnost daleko od onog što očekujem od života.Ja kad nekog volim spreman sam dati i dušu i srce toj osobi ali za uzvrat očekujem isto,u duši sam čisti romantičar i vrlo sam pozitvna osoba.Imam 33 godine i još sam u potrazi za izgubljenim gradom u kojem ima mjesta za još jednu osobu.Valjda previše gledam filmova i zamišljam ljubav onako kao na filmu ali nemogu si pomoći kad sam takav.Mnoge noći sam proveo u razmišljanju i maštanju,volim maštati o životu koji me okružuje jer ja to odmah pretvaram u neke slike i pravim zabilješke u svojoj glavi.Upoznao sam mnogo ljudi u svom životu jer radim na takvom poslu gdje sam u stalnom kontaktu sa ljudima a volim i body building gdje se osječam bolje nego kod kuće.Neke osobe bi bolje odmah zaboravio a neke ti ostaju u lijepom sječanju.Lijepe stvari čovjek nekako lakše pamti a one loše potiskuje sa strane ali ne zaboravlja baš tako lako.Nevolim suditi o nikome pa se ni ne trudim,kod mene ima samo dvije vrste one  kojima bi dao i svoj život u ruke i oni kojima nebih povjerio ni psa da mi pričuvaju.Ljudi su najbolji glumci naročito oni do kojih vam je stalo a neznam zašto se pretvarati i lagati,kad se to primjeti i osjeti.Kad u poljupcu osjetiš da tu nema nekog žara i iskre pa zašto pričati o nečemu drugom.Svi mi živimo svojim životom ali ljudi vole zabadati nos u tuđe živote i petljati se,pa baš zbog njih nekad i sami smo kukavice i nastavljamo živjeti onako kako oni hoče,neslušamo svoje srce koje kuca ali polako usporava jer je toliko izmoreno i toliko puta je bilo ranjeno da liječnici predviđaju jako dug i teški oporavak ali savjetuju da ga opet ne izlažem fronti jer dovoljno je i najmanja krhotina s njenih usana da potpuno iskrvari.

23.11.2008. u 1:48   |   Prijavi nepoćudni blog   |   Dodaj komentar

stvarno lijepo i iz duše napisano.pozdrav.

Autor: blues_smiles   |   23.11.2008. u 1:50   |   opcije


jel majka tvoja imala predvidiv okolis dok je tebe podizala?...navodno da majke koje su izlozene stresu u prve 2 godine zivota lose utjecu na djecu...te ona postaju jako nepovjerljiva u odrasloj dobi......mozda je bolje od romanticarenja upoznati biolosku stranu jedne zene shvatiti nase razlike i gledati svijet konkretnim ocima...sanjarenje i pjesnici posljedica su dusa koje nisu zelje uciti

Autor: ivana29zg   |   23.11.2008. u 1:54   |   opcije


no,-ivana...pa što ti bi da ožežeš po mladiću?:-))))pa ,valjda bi mu kao generaciji mogla i sa malo nježnijim pristupom pomoći da nam se pridruži ovdje?:-))eh,te djevojčice,mudrice

Autor: dama-1   |   23.11.2008. u 2:05   |   opcije


A sta si tia postići? Toliko slova za ništa. Nije mjesto a i bogami ti pričaš da privučeš pažnju. Kao ono u jutarnjem thumbs apendaun, pa se dovoravaju. Svi živimo svojim životom, počeo s politikom, a završio s njenim usnama. Konsolidiraj misli pa ispočetka.

Autor: mekauntri   |   23.11.2008. u 2:08   |   opcije


samo piši ero ... provokacije preskoči ... dobrodošao među generaciju online :)

Autor: ljepotamisli   |   23.11.2008. u 2:38   |   opcije


cim zamisljas ljubav kao na filmu promasujes citavu bit zivota , i povrsno gledas na zivot...a to je zalosno. d ane mislis da je ljubav vise od jednog poljupca? da shvatis zasto poljubac dodir imaju toliku moc? zasto neki ne mogu ostaviti cigarete zasto se neki udebljaju? sve ima svoje razloge i puno banalnije stvari od ljubavi a kamo li ne bi imala sama zaljubljenost , svoju mehaniku i logiku

Autor: ivana29zg   |   23.11.2008. u 2:39   |   opcije


nemam ja protiv romantike maste i snajarenja nista ako uz to ide i znanje

Autor: ivana29zg   |   23.11.2008. u 2:40   |   opcije


da, piši još, ima i dobronamjernih čitatelja :)

Autor: CrystalClear   |   23.11.2008. u 2:46   |   opcije


Samo sanjaj i sam moze postati stvarnost. Snivala sam na obali Bosuta o dalekoj zemlji, bojama i mnogim putovanjima. Zelje mnogih, moj san je postao stvarnost. Magicna je ta nasa zavicajna zemlja Slavonija, zlatni dukat, tvrdi hrast crveni mak, zvuci tamburice. Gori lampa i stari kesten u parku cuvaju tajne nasih snova.........

Autor: sonora   |   23.11.2008. u 4:01   |   opcije


Srce ti je jako ranjeno ,, povrijeđen si ,, ali nikada ne odustaj od snova ,,
Lijepo je snivati uz obale Bosuta,, lijepo je snivati u parku kestena,,,
ponekad snovi postaju java,,

Autor: maglia   |   23.11.2008. u 17:13   |   opcije


Dodaj komentar