DOKTOR

Večernji list posjeduje dokumente koji Ivu Josipovića povezuju s nizom afera vezanih za Hrvatsko društvo skladatelja ZAMP, Posmrtnu pripomoć, koja je dobila poveći zajam od HDS ZAMP-a i štedionicu Zlatica, koju je osnovala Posmrtna pripomoć, čiji je član NO-a bio Josipović, a preko koje se novac plasirao te u koju je prebačena štednja Josipovića i još nekih osoba prije 12 godina iz Komercijalne banke, koja je tada već bila u stečaju. Nagađanja u protuzakonitost tih događaja traju već godinama, pokrenute su i istrage, no one su obustavljene te stoga ništa nikad i nije potvrđeno.

Bez javnih natječaja
Ivo Josipović bio je do 2001. godine glavni tajnik HDS ZAMP-a, a potom član predsjedništva, zbog čega se i povezuje njegova upletenost u davanje niza zajmova udruge pojedinim društvima. No Josipović takvo što opovrgava.

Policijska istraga o slučaju vezanu za HDS ZAMP i Posmrtnu pripomoć pokrenuta je 2007. godine po nalogu USKOK-a. No navodno ju je stopirao Marijan Benko, tada ravnatelj MUP-a, a nekada direktor Posmrtne pripomoći. Istragu o Posmrtnoj pripomoći počela je i prije Financijska policija, no kako je 2001. godine Financijska policija ugašena, zaustavljen je i cijeli slučaj. No Financijska policija utvrdila je nezakonite radnje kao što je davanje zajmova po vrlo povoljnim kamatama, dok su nepovoljni krediti uzimani za tekuću likvidnost.

– Nije točno da sam kontrolirao poslovanje HDS ZAMP-a i davanje kredita pravnim osobama jer ugovore o kreditu po općoj ovlasti predsjedništva sklapa glavni tajnik. Dok sam bio glavni tajnik, sklapao sam ugovore, ali to je bilo prije 10-12 godina. U posljednje vrijeme ne! – tvrdi Josipović, a na upit je li primao i provizije za zajmove, kratko odgovara: – Ma dajte, nećemo se vrijeđati!

U svim poslovima njegovo se ime često povezuje s tvrtkama Marka Vojkovića. Tako se, primjerice, HDS ZAMP 1999. godine preselio u Rendićevu ulicu gdje poslovni prostor dijeli s tvrtkom Sagena, čiji je direktor Marko Vojković, a gdje i danas djeluju. ZAMP djeluje na adresi tvrtke Emporion Centar, tvrtke kćeri Emporiana, u kojoj je Vojković također direktor. U oba slučaja preseljenja na nove lokacije nije bio raspisan javni natječaj.

Bez natječaja je i tvrtka Emporion davala usluge elektroničke obrade podataka ZAMP-u, za što je navodno dobivala naknadu u visini 30 posto od naplaćenih ZAMP-ovih naknada. A te naknade navodno nisu bile odmah raspoređene njihovim vlasnicima, odnosno autorima ili izvođačima skladbi, nego su u razdoblju od 1999. godine do 2001. plasirani brojni zajmovi različitim trgovačkim društvima. NOvac je vraćen 2005. godine, no zanimljivo je da upravo do te godine ne postoje nikakva financijska izvješća HDS ZAMP-a. Josipović kaže da je razlog tome što nije bilo tehničke mogućnosti to iskazati.

Oprano 7,5 milijuna kuna?
Josipović opovrgava bilo kakvu povezanost s tvrtkom Sagena. Kaže da oni rade kompjutorsku obradu podataka za udrugu, a da su se u prostore Emporion centra doselili jer je to bila najpovoljnija ponuda.

Navodno je posredstvom HDS ZAMP-a čak 45 milijuna dano društvima iz grupe Posmrtna pripomoć. 11 milijuna dobila je tvrtka Sagena za kupnju Pilane Lučice iz Delnica, 14 milijuna društvo Doseg iz Osijeka te 11 milijuna Bihemarkent. Zajmovi su vraćeni, ali navodno uz dobre provizije, što Josipović opovrgava. Tvrtka Sagena je nakon posla sa ZAMP-om prenesena u vlasništvo tvrtke s Djevičanskih otoka. Sumnja se na pranje iznosa od 7,5 milijuna kuna.

Posmrtna pripomoć, vezana kreditno s HDS ZAMP-om, osnivač je štedionice Zlatica (danas preoblikovane u banku Kovanica), a čiji je član NO-a bio Josipović. A upravo je posredstvom te štedionice 1998. godine Josipović uspio izvući svoju štednju, kao i onu koja je glasila na njegovu ženu i majku, iz Komercijalne banke, prije nego što je bio proglašen stečaj, i to tako da su potraživanja prebačena na štedionicu Zlatica.

Samo povlašteni uspjeli su 1998. godine izvući novac iz Komercijalne banke u stečaju
Osim Ive Josipovića, 1998. godine navodno su i njegova žena i majka uspjele izvući novac iz Komercijalne banke u stečaju tako da su potraživanja prebačena u štedionicu Zlatica, čiji je član NO-a bio Josipović. U istom dokumentu, tj. ugovoru o ustupu potraživanja, među ostalim, kao dužnici Komercijalnoj banci spominju se Franjo Valjak (bivši direktor Posmrtne pripomoći i Hrvatske lutrije), Ivan Garac (član nadzornih tijela poduzeća Posmrtne i zamjenik Valjka u Lutriji), Zorislav Stepinac (bivši direktor Lutrije)... Njihove su obveze prebačene iz banke na štedionicu. Svoja potraživanja na Štedionicu Zlatica prebacili su i Pravni fakultet, HAK, KD Lisinski, VIMPO, Posmrtna pripomoć i Gaj grupa. Gaj grupa je poduzeće Posmrtne pripomoći, a vlasnik je i štedionice Zlatica.

Zanimljivo.Nema komentara. Ovaj članak se komunističkoj bratiji ne sviđa. :)