zen



Naziv yoga dolazi iz sanskrta, jezika svetih tekstova i uglađene književnosti u njenoj domovini, Indiji. To je jedan od onih pojmova koji imaju čitav niz značenja. Izveden je iz glagolskoga korijena YUJ koji znači spregnuti, upregnuti, ujarmiti, pričvrstiti. Kada se koristi kao naziv discipline osobnoga preobražaja, što u svom najširem smislu yoga jest, tada može označavati cilj te discipline, odnosno spregu kao jedinstvo, sjedinjenost; ili pak njeno temeljno sredstvo, a to je sprega kao obuzdavanje.

Danas se yoga uglavnom shvaća vrlo suženo, kao praksa tjelesnih položaja i, ponekad, vježbi disanja, no možda će nam ova dva značenja riječi yoga koja su ranije navedena pomoći da se približimo njenom određenju i shvaćanju kako je, kao sredstvo duhovnoga puta, zamišljena i prakticirana stotinama godina. Indija je majka mnogim duhovnim strujama i religijama. Iz drevnoga se brahmanizma razvio današnji hinduizam s tisućama lica, budizam je - premda ga u Indiji nema već gotovo devet stoljeća - bio najznačajnija duhovna i kulturna struja koja je preobrazila čitav srednji i daleki istok, a đainizam je, iako ograničenene zemljopisne raširenosti, kroz nasljeđe prakse nenasilja oblikovao savjest milijuna. Svaku od duhovnih struja prisutnih u Indiji - o ove tri samo su opći nazivnici nevjerojatno brojnih pristupa duhovnom putu - odlikuje osobito shvaćanje kako ljudske situacije i vizije oslobođenja od te situacije koju se gotovo bez izuzetka doživljava tegobnom, tako i načina, ili puta oslobođenja iz te situacije. Unatoč velikim razlikama, u srži svih tih struja i puteva nalazi se praksa osobnog preobražja i ostvarenja koju su njeni tvorci tradicionalno nazivali yogičkom. Zašto? Zbog toga jer je njeno osnovno sredstvo, kako je to ranije rečeno, obuzdavanje. Čemu obuzdavanje? Smatra se da je naša ljudska situacija posljedica načina na koji opažamo sebe i svijet oko sebe, a da je taj način nekako iskrivljen. Glavni krivac te iskrivljene slike je "niže" sopstvo u svim svojim skrivenim i iskazanim oblicima. Osnovni je cilj puta yoge pomoći sljedbeniku da nadiđe to "niže" sopstvo kako bi dosegnuo "višu" stvarnost, i to upravo obuzdavanjem. Tako se otkriva istina o materijalnom svijetu - da je on u svojoj osnovi ograničen, prolazan i nezadovoljavajući, i da naša sreća ne ovisi o zadovoljenju osjetila. Naša sreća leži na sasvim drugoj strani, u sjedinjenosti. Sjedinjenosti s "višom" stvarnosti, bilo da je to transcendentalno sopstvo, božansko počelo, ili neosobna nirvana.

Tradicija hinduizma iznjedrila je mnoge struje i pravce yoge - najpoznatija klasifikacija nabraja ih šest, s mnogim unutarnjim podjelama. Budizam je pak već u Indiji razgranao vlastito učenje yoge u dvije glavne grane, a dolaskom na Tibet, u Kinu, Koreju, Japan i ostale zemlje još ih je produbio i prilagodio novim kulturnim podnebljima.

Slabo je poznato da je Zapad došao u doticaj s yogom još za starih Grka, iako o njenom pravom dolasku u naš kulturni krug možemo govoriti od kraja devetnaestog stoljeća nadalje. Možda zbog naravi Zapadnjaka, možda zbog slabog razumijevanja ili zbog učitelja, onaj oblik yoge koji se najviše proširio i postao sinonimom za čitavo golemo područje duhovnoga vježbanja što ga nazivamo yogom jest hinduistička hathayoga, yoga koja kao sredstvo ostvarenja koristi tijelo i tjelesne položaje. Pa i ta je yoga okrnjena, i vrlo se rijetko danas vježba u svom izvornom vidu i uz korištenje punog potencijala što ga posjeduje. Tradicionalno se, naime, i u okviru hinduizma i budizma, smatra da vježbanje tjelesnih položaja služi kao ulaz u duhovne vidove prakse yoge. Položaji dovode do iskustva dubokog opuštanja i razvijanja svjesnosti o tijelu, što prirodno vodi praksi meditacije i razvijanju mentalne smirenosti. Smireni um može potaknuti duboke promjene u načinu razumijevanja kako sebe i svijeta, tako i odnosa prema životu. A ta je promjena uvjet ostvarenja ideala istinske yoge - u slučaju budizma to su sloboda, mudrost i suosjećanje.


16.01.2010. u 13:34   |   Prijavi nepoćudni blog   |   Dodaj komentar

postoji i zen joga :D

Autor: paperjasta-zeravica   |   16.01.2010. u 13:38   |   opcije


Fjaka opa, i ti si tu??

Autor: Grofica_Sky_   |   16.01.2010. u 14:00   |   opcije


dhyana. jbt. ko bi to čito.

Autor: izrazito-patuljasto   |   16.01.2010. u 14:17   |   opcije


da oćoriš prije polovice. aj bok.

Autor: izrazito-patuljasto   |   16.01.2010. u 14:17   |   opcije


btw, povećaj ta slova

Autor: red-rose5   |   16.01.2010. u 14:33   |   opcije


NEGO jel ti znaš gdje je DRLE?

Autor: Grofica_Sky_   |   16.01.2010. u 15:15   |   opcije


Koliko znam cilj budizma prema Budi je oslobađanje od patnje, a cilj yoge je "chitta writi nirodah", smirivanje valova misli i ojećaja...Znači cilj tih duhovnih puteva je sreća...

Autor: ALAN4   |   16.01.2010. u 18:18   |   opcije


Dodaj komentar