LET
Rijedak je zrak tamo gore,
Samo hrabri mogu da prežive.
Nije uvijek sve samo sjajno,
I oblaci ponekad posive.
Zemaljski zakoni gore ne vrijede,
Tamo je let najveće umijeće.
Letiš i sa visine gledaš
Kako pod tobom svijet se okreće.
Raširi krila, uhvati vjetar
I ostvari jedan san.
Ne odustani nikad
Iako možda bit ćeš sam.
Pazi da ti sunce ne sprži krila
Jer tamo gore ono je bliže.
Ne posustaj ni onda kada vidiš
Da na horizontu oluja se diže.
Ne leti ni previše nisko
Da te oni dolje ne dohvate.
Jer još ima ljudi koji ubijaju ptice
I smisao leta nikako da shvate.
Raširi krila, uhvati vjetar
I ostvari jedan san.
Ne odustani nikad
Iako možda bit ćeš sam.
27.04.2010. u 21:37 | Prijavi nepoćudni blog | Dodaj komentar
srceizlato tatino!
Autor: politikant | 27.04.2010. u 21:39 | opcije
...i nebo nije uvijek plavo i krila nisu uviek dovoljna...:))
Autor: comodor | 27.04.2010. u 21:39 | opcije
ah, Poli, tak si to lijepo rekao :)
Autor: srceizlato | 27.04.2010. u 21:42 | opcije
...divno je da postojiš, nebo moje.
Autor: 1leega | 27.04.2010. u 21:42 | opcije
kad bi žene imale krila... niti jedna ptica tako visoko ne bi letila :)
Autor: istima | 27.04.2010. u 21:45 | opcije
već sam poletjela :)
Autor: srceizlato | 27.04.2010. u 21:49 | opcije
lako, nikako... :-)
Autor: Laura_Alice | 27.04.2010. u 21:49 | opcije