Sudbina ili slučajnost?

Ispočetka je uspinjanje bilo dječija igra, znala sam da ne mogu pasti jer me dvoje čvrsto podizalo uz povremeno pomoć drugih. Uspon je bio dobro organiziran i tempiran i nije bilo oklizavanja, ozlijeđivanja. Napredovala sam veselo i bezbolno, toliko da me obuzeo osjećaj bezbrižnosti...mogla sam dalje sama!
U jednom trenutku osjetila sam nezadovoljstvo zbog predvidljivosti i krenula mimo puta kojim su me do tada usmjeravali. Privukao me novi put s ispruženom rukom koju sam prihvatila. Put s puno iznenađenja, uzbudljiv i problematičan... ali i sa nepoznatim preprekama, ozljedama i sporijim usponom.
 Ispustila sam ruku koje me vodila tim putem i zastala, nije mi se sviđao taj put niti način na koji smo ga prelazili, sve manje se uspinjali a sve češće tražili gdje je nastavak. Tad nam se pridružio jedan i pokazao nam put prema gore, svi smo se primili za ruke i put je posto lagan i brz. Kako smo se s veseljem uspinjali pridružio nam se još jedan.
Ali mi je put opet postao težak, pretežak...shvatila sam da idem prva, tražim prolaze i puteve i vučem za nas četvoro. Osjećala sam da je teret prevelik, ipak sam nastavljala. Ozljeda je bilo puno, neke nove a neke su produbljivale postojeće. Gubila sam snagu, panika me hvatala ali sam nastavljala. Pružale su mi se ruke za pomoć ali nisam ih prihvaćala, vjerovala sam da ja to mogu sama i da tako treba biti.
Jedan kamen ispod noge, jedan trzaj iza mene i pad u ponor...
...ne do dna, uspjela sam uhvatiti jedno odmorište i prikupiti snagu za povratak i novi uspon. 
Bilo je lakše s jednim manje... ali i teže!
Uspinjem se s dvoje koje guram ispred sebe, sama uz povremenu pomoć. Put je lakši, dugo smo ga tražili i sad idemo tim putem...litica ne izgleda više tako strašna. Radoznalo gledam prema drugim puteljcima ali više ne pružam ruku...i ovaj put ima svoje krivulje koje skrivaju iznenađenja...neka mi ruka maše J
 
 
 
 
 
 
 

treba imati hrabrosti i primiti ruku te vidjeti da li je to novi,pravi put :)...naravno da je sumnja ili loše iskustvo glavna prepreka,ali tko želi i uspjet će...