IQ

Sidin tako i svrljam po internetu...I srecem raznorazne ljude..starije, mladje..ovakve ,onakve..I pomalo se prisjetim vlastitih prijetalja...Toliko su svi slicni, a opet toliko razlicit...ali za razliku dosad..postali su mi nekako neuhvatljivi..Tu su, al opet nekako nisu tu...Cutin da su uletili u nove zivote s novim ljudima..i kao da se ponekad okrenu i prisjete sami sebe kakvi su nekad bili...pa se jave, pa cakulamo i prisjetimo se straih gusta....Ipak....sve se mijenja...samo uspomene ostaju crvste..mozda namjerno malo i uljepsane tek toliko da se dobije prava umjetnicka vrijednost...Znam ja ...sve je to pitanje bezbriznosti....Izgleda da je to rezerviarno samo za djetinjstvo....ali sta je s nama koji jos zivimo djetinjstvo odraslih?

Ruka koja daje uvijek je iznad ruke koja prima, energija i radost idu iz ruke u ruku...Jedni prijatelji odlaze, drugi dolaze...slične energije se privlače...

što s takvima... blagoslovljeni su, ništa manje od toga :)

ri si osjetljivo djete u koži žene u zemlji hrvata znam da je teško

To pitanje si postavljam svakog dana...