RECI MI KAKO SI....
dali Tebi dodje to , da smo bili sretni mi, kad smo bili zajedno....Reci mi kako si , ja sve ove godine , nisam nikog volio, zbog
Tebe....
Slusam Crvenu Jabuku....
Bio sam se spremao za put u Hrvatsku , u centru malog gradica gdje zivim , vidim kroz vjetrobran auta da me netko pozdravlja. Zgodna zenska koja se lagano smjesi...a tek onda prepoznam svoju bivsu suprugu , s kojom sam bio 17 god u braku , vise od 8 god smo razvedeni , imamo sina 23 god , zavrsio skolu za pilota , nisam bivsu vidio skoro 3 god.
Izadjem iz auta i pozdravimo se , pitam je :kako si ? Dobro sam...kaze ona , bila sam s sinom u posjeti tvojima u hrvatskoj (roditeljima) , svratili smo , brat mi se ozenio. Gledam je onakvu zgodnu , uvijek "slang " figura , ali primjetim jednu potistenost i tugu u glasu , oci su malo nesigurne , vjerojatno se boji kako cu reagirati na "susret posljen tako dugo vremena. Kazem ; spremam se na put za hrvatsku , mozda posjetim tvoga brata i cestitam. Ako mozes otidji...kaze ona...mama te moja zeli vidjeti (nisam bio zadnjih 7 god ).
Bio sam u hrvatskoj , nisam posjetio ni brata njenog, niti majku , malo vremena a ja se obecao na sve strane....
Sinoc bio u kupovini , svratim do rodbine , spominje se moja bivsa i u prolazu netko kaze...nije kasno , mozda ponovo se nadjete i nastavite tamo gdje ste prekinuli.....
Ja samo kazem ; nikada vise, ja i ona u istom krevetu.....
Koliko god da je "volim"; nismo nista strasno ucinili jedno drugome , ali nemoze se vise popraviti ono ,sto je jednom puklo u srcu...
Mozemo s tugom gledati na zivot koji necemo, vise nikada dijelit....sad kad smo mogli uzivati skupa u "svemu ", novca u izobilju , kuca , zdravlje , putovanja , dozivljaji , sin odrastao......
Sad sami koracamo kroz zivot , svak svojom stranom , a nekad je samnom , suncanom stranom zivota "krocila , u mom krevetu i srcu nocila......
Reci mi... kako si....dali Tebi dodje to....da smo bili...sretni mi...kad smo bili zajedno....
Reci mi...kako si...Ja sve ove godine....nisam nikog volio....zbog Tebe.
24.12.2010. u 3:28 | Prijavi nepoćudni blog | Dodaj komentar
najžalosnije je što se spominje, u tim trenutcima jako stisnem zube i idem dalje:)))
Autor: bracoiseka | 24.12.2010. u 7:59 | opcije