I AM NOTHING IN BETWEEN
Iznimka
Rekla mi je: “mirišeš na prevaru!“ Pomislila sam: „opet ću!“ Rekla sam joj: „ti si mi jedina!?“ Poput heroja pala sam. Kao čovjek nisam jaka. Grizem se, dok mi kroz glavu tisuću misli prolazi. Ja i ti poput prsta i nokta. Žao mi te. Ponekad mi se čini da voliš da griješim. Ponekad mi se čini da volim da te kažnjavam. I sutra ću te gledati u oči dok nož ti budem u leđa zabadala. Tvoja slabost moj je lijek, poput cimeta na jabuci pašeš mi. Moja duša ne želi se odreći tvoje ljubavi. Pomahnitala sam. Nevjerna do groba! Sad kad znaš da postoji „Ona“, sad kad „Ona“ zna da postojiš ti, sad kad znam da je moja duša pretijesna za vas dvije, zar sad je kasno za kajanje? A mislila sam na jebanje. Ne mogu protiv sebe ja. Na meni se ne bi reklo da sam takva već godinama. Pa čak ni oni koji me poznaju, zapravo me ne poznaju. Ponekad mi se čini da me voliš bez razloga, zapravo se tješim, jer to nije istina.
I nakon sedam minuta tvog zagrljaja, ja osjećam njen miris na tebi, na nama. Izluđuje me njen parfem. Reći ću ti ona spava samo u njemu. Zapravo, ti to iz mojih usta ne želiš čuti. Tko zna hoće li ikad biti prilike za to. Vrijeme je od varanja. Ja sam ti kao fobija. A ti moja kopija. Okej, samo zbog rime ovaj put. Ljubav to je nešto uzalud. Baš kad pomisliš da je tu, shvatiš da nemaš kud. I sve to zbog nje, jebene žene te. Da bar znam, kako ti je. Ne poznajem tu bol. A tako bi htjela da me boli. Da me više ne voliš. Da umrem od virusa ljubavi. Gledaj me drugačije. Budi iznad mene. Unutar ovih četiri zida, veži me za lanac poput psa. Ne puštaj me. Natjeraj me da ti kažem: „hvala“, barem ovaj put. Još mi vjeruješ, al' ne vjeruješ sebi, misliš da je ovo „bivša“ ljubav. Prah i pepeo. Sve što kažeš, sve što učiniš za mene ne valja. Što mi je? Probudi mi staru želju, molim te. Samo me pogledaj, samo zagrli i šapni mi zašto postojimo, voli me dok ne ostarimo. Da barem ove misli sa sobom ne nosim. Poput lezbe nevjenčane, čekam poput one žene nevoljene. Kako da sakrijem tvoju tugu? Što da radim sa svojim glasom? A sa strahom? Ja bi da se volimo. A ne mogu. Ona ima ono što ti nemaš. Ti si posesivna. Ona drska i bezobrazna. Želi ono što je tvoje. Voli tuđe. Kradljivica naše sreće. Papirnati zavjet još je tu, a gotovo je.
Nadarena ili samo luda?!
…jer život je lijep bez obzira na sve…
27.11.2011. u 20:37 | Prijavi nepoćudni blog | Dodaj komentar