x

Tužno je kad osobe koje poznaješ postanu osobe koje si poznavao. Kada možeš proći pored nekoga kao da nikada nije bio veliki dio tvog života. I kako si nekada mogao pričati s nekim satima a sada ga jedva možeš pogledati. Ne razumijem kako se možeš smijati cjeli dan, a zaspati u suzama. Kako se slike nikada ne mjenjaju, a ljudi u njima da. Kako možemo voljeti tako nevino, a to se može pretvoriti u "mržnju" tako brzo? Kako najbolji prijatelj može postati najgori neprijatelj? Kako ljudi daju obećanja i daju vam srce da će ih ispuniti, makar znaju kako često se dogodi da se obećanja prekrše? Kako vas ljudi mogu izbrisati iz svog života samo zato što je to jednostavnije nego pokušati ispraviti stvari, nego prihvatiti istinu.

Rastužio me ovaj tvoj post :( Toliko toga u njemu osjetila sam na svojoj koži.... I ne, nije život čudan , nego su ljudi bešćutni.

eh baš je to čudno

stvari su stvorene da budu koristene,
ljudi su stvoreni da budu voljeni
ali se sve izopačilo pa se ljudi koriste a
stvari vole

došlo vrijeme: počeli smo razmišljati! :((