"Svak ima pravo bit živ"

Poljička republika, teritorijalno, politička i vojna autonomija, osnovane propašću hrvatskog kraljestva, pokorio je i dokinuo Napolen početkom 19st, trajala je živjela nekih 700g.
Poljički štatut,
pisani ustav, zakonik te iste države,
najstarji pisani primjerak datira iz 1400 i neke i pisan je na "rvatici"
naslovna rečenica je citat iz tog štatuta.
Poljicima je vlada knez,
knez nije bila plemićka titula, nego dužnost koju je izabrani kandidat obnašao na rok od godinu dana, posli koje je mogao dobit još jedan mandat, i nakon tog više za određeni broj godina nije mogao obnašat nikakvu vlast,
tako je bilo propisano štatutom da bi se sprječilo da pojedinac ne uzurpira vlast, ne okoristi se pretjerano njome, čak je bilo propisano i to da ako je jedno selo davalo više godina kneza da posli iz tog sela nemože bit knez nego iz nekog drugog mista, tako je sprječena centralizacija jer tu država u stvari čini 12 sela, mista il katuna kako se to izvorno zvalo, i ta država ni imala glavno misto ili ti metropolu.
Izbori su se provodili na način da je svaka kuća birala glavara, glavari su u svom selu birali katunara, ili ti maloga kneza, glavara mista.
Tih 12katunara su na blagdan sv.Jurja posli mise birali kneza.
Na isti način su se birala tri suca i vojvoda, dakle i prestavnička i zakonodavna i vojna vlast se birala i bila kontrolirana od puka poljičkog.
Puk se raslojavao na "didiće" starosjedioce, posjednike zemlje, koji su mogli birat i bit birani bez obzira na veličinu posjeda,
i kmetiće, kolone koji su obrađivali tuđu zemlju,
postojala je i vlastela koja je imala posjede u poljicima kao i crkva, al oni nisu imali nikakva posebna prava, vlastelin nije mogao bit biran ni birat ako nije bio didić.
Štatut je točno propisiva prava i obaveze i kmetića i didića i vlastele, tako da se znalo koliko ide kmetu koliko zemljoposjedniku, taj odnos se ugovara, kmet je bio slobodan otić po isteku ugovora, mogao je vlasnika prijavit sudu i bio je punopravan svjedok na sudu, mogao je i trgovat i kupit zemlju i ako je do posjeda doša na pošten način posli određenog broja godina njegov status se mjenja iz kmetića u didića.
Ropstvo je bilo ukinuto, nitko nije mogao bit rob nit imat roba.
Dakle svak je ima pravo bit živ,
točnje živit i bit slobodan.

Eto nekidan započeto danas bar djelomično objasnio ono o čem sam pričao na lančicinom blogu pa da vidite kako su nepismeni seljaci zamislili i živili demokraciju.

13.03.2013. u 17:08   |   Editirano: 13.03.2013. u 17:11   |   Prijavi nepoćudni blog   |   Dodaj komentar

Po nekim navodima engleski filozof Mor je svoju Utopiju napisa upravo proucavajuc poljicki statut i poljicko drustveno uredjenje.

Autor: Jarac999   |   13.03.2013. u 17:17   |   opcije


I kolko su oni onda dugo živili?...... ;)

Autor: jabsponzorusu   |   13.03.2013. u 17:22   |   opcije


Covik koji nezna moze naucit,
onaj ko sve zna taj zivi zauvik sritno u svom znanju e.

Autor: Jarac999   |   13.03.2013. u 17:25   |   opcije


Jarče, fala!
A i ovo o onome ko nezna i onome ko "sve" zna - ma tako je, e

Autor: moluska   |   13.03.2013. u 17:50   |   opcije


Fala tebi Moli.
Ja neznam sve,
nikad necu ni naucit sve,

Autor: Jarac999   |   13.03.2013. u 17:55   |   opcije


Uostalom tko malo progugla na ovu temu provjerit ce tocnost ovih navoda, koji jesu pomalo idealizirani al nije mi bila namjera u siroko o ovom a i nemam toliku sirinu znanja da mogu siroko

Autor: Jarac999   |   13.03.2013. u 17:59   |   opcije


jarče, bilo bi grozno kada bi jednoga dana izjavio da znaš sve.
to ti je najbolji put za Vrapče. :-)

Autor: moluska   |   13.03.2013. u 18:06   |   opcije


Stacu u Vrapcu kad ima bas lip podrum na Firulan haha

Autor: Jarac999   |   13.03.2013. u 18:11   |   opcije


Dodaj komentar