igra igra igru igre

navika nas uljenjuje da li je to greska
sam svoj rob izmedju tehnike modernog vremena
da sam zaboravio sve raditi da mi bude lakse
oslonio se na kupljeno papirom-povlastice
raditi je tesko,mislim ne znam
neradnik sam nesvrstanih
ali mogu eto pivu ili bevandu popiti
danas sam hodao i to prisiljen bio
dva auta izgubio-jedan do sutra
vidim svijet hodajucim ocima
svidja mi se iako je naporan
pijem sad kavu sa ledenim mlikom bez pjene
cekam na autobus,osluskujem glasove...
imam vise vremena cak i pisat textove
dodirnuo sad travu koju inace ne primjecujem
pricao cak i sa casnom i podizao joj novce
automate ne volim-ne snalazim se...
povjerenje sam osjetio u tudjim ocima
zaboravio i na to-koja li divota
cak se i nesiguran u sebe osjecao
dao mi netko povjerenje da ga ne izigram
evo propustio i drugi autobus
dok drugi zure i vrijeme prolazi
sjedim i mene nagriza trag vremena
sto vise trcim za njime to ga teze uhvatiti
opustam se i prolazi brze nego prije
vidim djecu koju inace ne primjecujem
u sekundi ostario a jos vrijeme mi nije