מוות לכל בני האדם

Htio sam ostaviti ovaj komentar kod bozicnice, ali sam na ignore: ja nemam facebook profil, i ne znam čiji mislite objaviti. Učinite što morate, ali mene molim vas ne miješajte u stvari oko nečijih profila imena, prezimena i privatnosti. Hvala.

I što sad ? Ovo se računa kao moja pobjeda ? Klunijeva ? Nekog trećeg, četvrtog ? Zar je sukob jedina zanimljiva dinamika ?

Znate što ? Odlazim. Pozdrav.

Petar

Zar i ti sine Petre?

spermiću...neodlazi dok neoplodiš neko jajašce...
( pusti babe neka pričaju,glavicu gore i uživaj )

ne primaj sve srcu.

Ne zna ti ona s ljudima, jer je primitivka s krša.
Ne zamjeri. Oni se od malena otimaju tko će pojest ježa, već generacijama, pa otuda i malo atipična agresivnost.

SLAVNI LOVAC

Po šumi, širom, bez staze, puta
Ježurka Ježić povazdan luta.
Lovom se bavi često ga vide,
s trista kopalja na juriš ide.
I vuk i medo, pa čak i – ovca,
poznaju ježa, slavnoga lovca.
Jastreb ga štuje, vuk mu se sklanja,
zmija ga šarka po svu noć sanja.
Pred njim dan hoda, širi se strava,
njegovim tragom putuje slava.



LIJINO PISMO

Jednoga dana, vidjeli nismo,
Ježić je, kažu, dobio pismo.
Medeno pismo, pričao meca,
stiglo u torbi poštara zeca.
Adresa kratka, slova k'o jaja:
"Za druga Ježa
Na kraju gaja".
U pismu piše:
"Ježurka, brate, sanjam te često i
mislim na te.
Evo ti pišem iz kamenjara guskinim perom.
Divno li šara!
Dođi na ručak u moju logu, požuri samo,
ne žali nogu.
Sa punim loncem i masnim brkom
čekat ću na te, požuri trkom.
Nježno te grli medena lica
i pozdrav šalje lisica Mica"
Jež se veseli: – Na gozbu, veli,
tu šale nema, hajd da se sprema.
Ježurka Ježić lukavo škilji,
pregleda bodlje i svaku šilji.
- Ako bi usput došlo do boja,
nek bude spremna obrana moja.





KOD LIJINE KUĆE

Sunčani krug se u zenit dig'o
kad je Ježurka do lije stig'o.
Pred kućom- logom, kamenog zida,
Ježurka Ježić svoj šešir skida,
klanja se, smješka, kavalir pravi,
biranom frazom lisicu zdravi:
- Dobar dan, lijo, vrlino čista,
klanjam se tebi, sa bodlja trista.
Nek perje pijetla krasi tvoj dom,
kokoš nek sjedi u loncu tvom!
Guskino krilo lepeza tvoja,
a jastuk meki patkica koja.
Živjela vječno u miru, sreći,
nikada lavež ne čula pseći.
I još ti ovo na kraju velim:
ja sam za ručak trbuhom cijelim!
Otpoče ručak čaroban, bajni.
I jež i lija od masti sjajni.
Jelo za jelom samo se niže,
Ježurka često zdravicu diže:
u zdravlje lije i njene kuće,
za pogibiju lovčeva Žuće.
Niže se ručak četverosatni,
zategnu trbuh k'o bubanj ratni.



NOĆ

Evo i noći, nad šumom cijelom
nadvi se suton sa modrim velom
Promakne samo leptiri koji
i vjetar noćnik listove broji.
Utihnu šuma, nestade graje,
mačaka divljih oči se sjaje.
Skitnica svitac svjetiljku pali,
čarobnim sjajem putanju žali.
A sova huknu svoj ratni zov:
- Drž'te se, ptice, počinje lov!



RASTANAK

Ježić se diže, njuškicu briše.
-Ja moram kući, dosta je više.
Dobro je bilo, na stranu šala,
lisice draga, e, baš ti hvala.
-Moja je kuća čvrsta k'o grad,
prenoći u njoj – Kuda ćeš sad?
Tako ga lija na konak sladi
a jež se brani, šta da se radi:
-Zahvaljujem se pozivu tvom,
al' mi je draži moj skromni dom!
-Ostani kume, lija sve guče,
moli ga, zove, za ruku vuče.
Al' jež tvrdoglav, osta pri svom
- Draži je meni moj skromni dom!
Šušte i šumom jež mjeri put,
kroz granje mjesec svijetli mu put.
Ide jež, gunđa, dok zvijezde sjaju:
- Kućico moja, najljepši raju!



POTJERA

Ostade lija, misli se: – Vraga,
što mu je kuća toliko draga?
Kad ježi tako žudi za njom,
bit' će to, bogme, bogati dom.
Još ima možda od perja pod,
pečene ševe krase mu svod.
Ta kuća, vjerujem obiljem sja.
Poći ću, kradom da vidim ja.



VUK

Požuri lija, nečujna sjena,
paperje meko noga je njena.
Dok juri tako uz grobni muk,
pred njom na stazi, stvori se vuk.
-Grrr, kuda žuriš, kaži-der lovcu;
možda si negdje pronašla ovcu?
- Idem da doznam – lija sve duva -
zašto jež kuću toliko čuva.
-Eh, kuća, trice! – veli vuk zao.
-Ta ja bih svoju za jagnje dao!
Poći ću s tobom jer volim šalu,
hoću da vidim ježa – budalu!



MEDO

Dok jure dalje brzo k'o strijela,
srete ih medo, prijatelj pčela.
- Sumnjiva žurba – medo ih gleda -
možda ste našli jezero meda?
- Ne, nego maštu golica moju,
zašto jež voli kućicu svoju.
-Kućica, glupost! Moje mi njuške,
svoju bih dao za gnjile kruške.
Za sati meda dat' ću je svakom!
govori medo na jelo lakom.
-Poći ću s vama, jer volim šalu,
hoću da vidim ježa – budalu!



DIVLjA SVINjA

Sve troje jure k'o divlja rijeka,
odjednom- evo- kaljuga neka.
Divlja se svinja u njojzi banja,
pospano škilji i – jelo sanja.
- Hr-nji, junaci, sumnjiva trka,
negdje se, valjda bogovski krka?!
- Poskoči svinja, uz mnogo graje,
a vuk joj na to odgovor daje:
-Tražimo razlog, blatnjava zvijezdo,
zašto jež voli rođeno gnijezdo!
-Rođeno gnijezdo! Tako mi sala,
za pola ručka ja bih ga dala!
Poći ću s vama jer volim šalu,
hoću da vidim ježa- budalu!



PRED JEŽEVOM KUĆICOM

Svi jure složno ka cilju svom,
kuda god prođu – prasak i lom!
Pristigli ježa, glede: on stade
kraj neke stare bukove klade.
Pod kladom rupa, tamna i gluha,
prostirka u njoj od lišća suha.
Tu Ježić uđe, pliva u sreći,
šušti i pipa gdje li će leći.
Namjesti krevet, od pedlja duži,
zijevnu, pa leže i noge pruži.
Sav blažen, sretan, niže bez broja:
- Kućico draga, slobodo moja!
Palato divna, drvenog svoda,
kolijevko meka, lisnatog poda,
uvijek ću vjeran ostati tebi,
nizašto ja te mijenjao ne bi'!
U tebi živim bez brige, straha
i branit ću te do zadnjega daha!



TRI GALAMDžIJE

Medvjed i svinja i s njima vuja
grmnuše gromko prava oluja:
- Budalo ježu, bodljivi soju,
zar tako cijeniš straćaru svoju?!
Koliba tvoja prava je baba,
krov ti je truo, prostirka slaba.
Štenara to je, tijesna i gluha,
sigurno u njoj imaš i buha!
Kućicu takvu, hvališo mali,
za ručak dobar svakom bi dali!
Rekoše tako, njih troje, ljuti,
dok mudra lija po strani šuti.



JEŽEV ODGOVOR

Diže se Ježić , oči mu sjaje,
gostima čudnim odgovor daje:
- Ma kakav bio moj rodni prag,
on mi je ipak mio i drag.
Prost je i skroman, ali je moj,
tu sam slobodan i gazda svoj.
Vrijedan sam, radim bavim se lovom
i mirno živim pod svojim krovom.
To samo hulje, nosi ih vrag,
za ručak daju svoj rodni prag!
Zbog toga samo, lude vas troje
čestite kuće nemate svoje.
Živite, čujem, od skitnje, pljačke
i svršit ćete – naopačke!
To sluša lija, pa sudi zdravo:
-Sad vidim i ja, jež ima pravo!
To re e, klisnu jednom ćuviku,
a ono troje digoše viku:
- Jež nema pravo, na stranu šala:
a i ti, lijo, baš si – budala!

KRAJ



Šta dalje bješe, kakav je kraj?
Priča uči to, potanko, znaj.
Krvnika vuka, jadna mu majka
umlati brzo seljačka hajka.
Trapavog medu, oh, kuku, lele,
do same smrti izbole pčele
I divlja svinja pade k'o kruška,
smače je zimus lovačka puška.
Po šumi danas, bez staze, puta
Ježurka Ježić lovi i luta.
Vještak i majstor u poslu svom,
radi i čuva rođeni dom.

Oni ti hoće navaliti kao lija, medo i vuk, na Ježurku, uvijek misle da je njegovo sve bolje....nesretni su to ljudi, Spermi.
Neizgrađeni i primitivni.

@spermatozoide, zaboga pa ti si i ne tako davno napisao da odlaziš. Nije li to samo ponavljanje scenarija? (nije šala, pitanje je)
Petre

Eto, Mede.
Lija imala pokušaj čerečenja jučer.
Blatnjava zvijezda pretpostavljam ponosna na svoje pulene , gleda s balkona dok se obžderava i misli si: Alaj sam ih divno iskvarila....

(Kre, tebe je sram, ali tog još nisi svjestan)

..pa čak i Ovca :)
(sve paše)

@nikadnashuatec, nek si ti meni objasnila da ne lutam svijetom sa povezom na očima. I nije džaba ona kletva, da bog da ti nikadneceutec objašnjavala.

Petar

Pričekaj malo, razmisli, Kre, shvatit ćeš da te sram.

Ako tebi didaktička dječija pripovjetka nije objasnila tvoju poziciju......nije "komplikovano" samo ti nisi ostavio sebi vremena shvatit. Ajd si još jednom pročitaj Ježurku.

@nikadnashuatec, baš bih volio uživati još neko vrijeme u tvojim blistavim analizama (kako li samo tako uspješno promašuješ, eh da je meni tako moći), ali moram nekim poslom na drugi kraj grada.

Petar

@nikadnashuatec, zamisli koja bi budaletina trebao biti kad bi me uznemiravalo tvoje mišljenje o meni. Možeš li to zamisliti? Ja ne. (nije šala)
a nije ni Petar

Kre, meni je dovoljno već što si ti svjestan da si kandidat za budaletinu.
Naravno moje je mišljenje da je od budaletine jedino gora stara budalentina, a ti zadovoljavaš oba uvjeta.
A kad bi ti toga bio svjestan stalno i uvijek, vjerojatno bi samome sebi presudio, ovako Bog je dobar prema tebi što ti to ne dozvoljava i vjeruje da nisi izgubljen slučaj, jer dok je života valjda ima i nade.....

@nikadneceutec, opet jedna od tvojih blistavih analiza, možda je nobel na vidiku?
opet nije Petar

Ako si mislio ušićarit pičke od Boške onda ti je i za oprostit, a ako ti ovo jer je to maksimum tvojih kapaciteta, te još zasoljeno "uvjerenjem", onda si ti milo glup ko točak.....(moš se navest kao koautor ove rečenice, ako želiš okušat sreću s Nobelom, uvijek me čudila ta prepotencija primitivnih seljačina koje nastanjuju našu ljubljenu metropolu)

@nikadnashuatec, a mene je oduvijek oduševljavala ambicioznost promašene provincijalke koja liječi svoje probleme pljujuči po urbanima, a posebno metropoljanima. (polušala)
Petar

Sad ćeš reći da nikad nisi drkao na Bošku!?
(ako postoji nešto što ti vidiš kao ambiciju kod mene, onda je to osobina da ti mogu direktno i bez uvijanja reći izvore i nagone koji te motiviraju, pri tome ne misleći o tebi ništa emotivno.....ni pozitivno, ni negativno. A proviniciju si poručavaj kod svoje kršne prigradske prije koja se sasvim izgubila između svojih ruralnih i krških korijena i nastojanja uhrpati se u proizvod za urbano tržište opravicama u rangu između Kristl iz Dinastije i šljašta koji se nosi po narodnjačkim klubovima....zna ona jako dobro da drkaš na nju, to je preduvjet da te može "vitlat" ko krpu)

@ nikadnashuatec, eto vidiš, provincija izvire iz svake tvoje pore. No što ćemo, jače je to od tebe. To čak i ja nebi mogao kontrolirati. Ali nemam potrebe za time jer sam provinciju davno nadrastao.
Petar

Nije to provincija.
Jes drko na Bošku ili nisi?
Što je problem sad opet bit iskren ili što?

Da si ti išta nadrastao imao bi karaktera, a ne bi prosjačio picu plaćajući pićenca u nedogled.....

Treba tebi ovo, tko će ti reći ako neću ja.
Vidiš da te muzu kao kravu simentalku, i malo ti podigraju "gospodin Kre", pa ti nekako bude milo...dođeš doma baciš drkicu dok je sjećanje svježe, pa zauzvrat pušeš u isti rog s evidentnom blesom kao što je ona, a tata joj možeš biti, kako te nije sramota....

@nikadnashuatec, nikada se neću moći dovoljno zahvaliti roditeljima koji su me kao šestomjesečnog dječačića donijeli u metropolu. (nije šala, nego zahvala)

I mi imamo bazu tamo. Generacijama.
A žao mi što upadaš u klopke, kojih bi da si odrastao bliže izvoru bio svjestan od početka, a ne ovako da tebe ozbiljnog čovjeka srozavaju kojekakve balavice i vuku za nos po principu "ako drka, neka onda i plaća".
Ja znam da si ti usamljen, ali nemoj si dozvolit ovakvo trpanje van granica sigurnosti (konsternacije), jer svaki tvoj iskorak je bijedan pokušaj umilit se tamo gdje moš samo gledat i slinit.

A što misliš...
Jel Bošku jače smeta to što ti drkaš na nju ili to što netko hoće biti anoniman na blogu?

(pitanje je retoričko)

@nikadnashuatec, ne čini zgrada čovjeka, možeš ti (ma nemaš ti ništa, tvoji imaju) imati pola kvarta, no dali te to onda čini boljom, ili manje provincijalkom u glavi? Točan odgovor na upit je, ne i ne.
Petar

Kre, ti si shvatio što sam ti rekla.
Sjeti se toga kad ga drugi puta "izvedeš u šetnju" nakon "prijateljske" kave ili izlaska.

Moram s tobom jednostavnim rječnikom, da se ne raspline poanta.

Ja mislim da ju više smeta ako netko hoće biti anoniman na blogu, nego da ti njen "prijatelj"/hodajući novčanik drkaš na nju za pravu cijenu :))

Mogu ti reć, da nije baš ni skupo....

Daj mi objasni kako si se tako brzo upleo u teorije zavjere :-)).
Koliko sam shvatila, ti si psihijatar?
Liječniče, liječi sebe :-))))))))))))))))))))))))))))))))).

Vid ljutemare što se propela iz mulja......;)))

@ZlicaOdOpaka, tko? Samo neuspješno imitiram našeg psihijatra, ako misliš da sam se u nešto upleo.
Petar

@ nikadnashuatec, još jednom izražavam svoju beskrajnju zahvalnost roditeljima koji me spasiše, mada vjerojatno bez namjere da me spašavaju. Kada se osvrnem samo nakratko na tebe grozne me misli spopadaju kad pomislim da sam i ja takav mogao biti. Mada sasvim sigurno ne baš takav, jer takav biti je gotovo nedosegljivo.

na žalost moram napustiti bojno polje, jer su mi momci iz b-neta upravo obavili naručeni posao u stanu. (surova istina, a ne šala)

Kre, komentirala sam tekst. Kad odgovaram na komentar onda to naglasim. Kaj je u ovom čušpajzu neophodno :-)).

Rijetko sam te viđala komentirati tekstove bloški priznatog "psihijatra" Eternisa.
Bit će se nije imalo muda, gđo Zlico, nego bi vi kaljašture piliće ovuda davile.....

To se na selu zapne nogom, pa se prestane kezit na male....

Nikad, Eternis mi je dosadan.
Ovaj Spermić se doima zanimljivim.
Šteta kaj to neću ustanoviti :-)).

Kre, razlike među ljudima najjednostavnije se mogu svesti pod zajednički nazivnik ako promotrimo ZAŠTO netko nešto radi.
Ja sam promatrajući tebe, tvoje odnose koji se ovdje manifestiraju na razne načine, utvrdila da nema ništa što ja na tebi mogu poštovati osim tvojih godina. Tako se i ponašam. Uvijek uzmem u obzir da si "terminalan" na neki način, ali mi je kao čovjeku, jer povremeno ja i ti valjda pričamo kao čovjek s čovjekom, jadno s tvoje strane koliko si nisko spreman ići za slutnju pičke, jer slutnja pičke je odgovor na pitanje ZAŠTO kod tebe. Odgovor na tvoje ZAŠTO toliko je prirodan da ga je skoro nemoguće zamjeriti, ali ja volim kad si ti svjestan s kim razgovaraš, a povremeno razgovaraš sa mnom i ja te jako dobro vidim, da ne bi bilo nisi znao, nismo se dobro poznavali....ja te gledam kako se sramotiš, kako si bezstavan, što ti je orjentir za reakcije, i mogu ti reći da su tvoji roditelji napravili najbolje što su mogli, ali da bi ti vjerojatno bio isti šmrkalj od karaktera i da su te podizali i na Nepalu.
To je do tebe.