SKY IS THE LIMIT - LE JOUR DE GLOIRE EST ARRIVE

Žrtve obiteljskog nasilja često su ogorčene na sustav koji ih nije na adekvatan način zaštitio od nasilnika. Sugovornica novinarke Slobodne Dalmacije, 40-godišnja Paula (točni podaci poznati redakciji) ističe kako je upravo zahvaljujući sustavu, točnije, koordiniranoj akciji policije, Centra za socijalnu skrb i Skloništa za žene, uspjela spasiti živu glavu.

Paula je, inače, posljednja dva tjedna smještena u Sigurnoj kući Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije, a s njom razgovaramo u prisutnosti dviju djelatnica Skloništa; socijalne radnice Tani Balas i psihologinje Marte Grbić.

- Netko bi možda rekao, slušajući moju priču, kako sam sama kriva za to što mi se dogodilo u životu... Na taj način razmišljaju čak i moji roditelji i većina prijatelja. Dijelom doista i krivim samu sebe što nisam bila opreznija i trezvenija u donošenju nekih odluka, ponajprije zbog svoje djece - kaže Paula i napominje kako joj nije lako iznova prolaziti kroz sve ono što joj se izdogađalo, te da to čini isključivo u nadi da nekog ohrabri na izlazak iz nasilnog braka ili veze.

Kao samohrana majka dvoje djece, nesigurna i pritisnuta brigama, upoznala je, priča, prije nekoliko godina muškarca koji se činio kao pravi zaštitnik - bio je spreman sve učiniti za nju, pogledi na život bili su im slični, znao je slušati...

Nakon nekog vremena počeli su zajedno živjeti, a Paula je našla posao jer, kaže, nije željela da je itko uzdržava. Idila, međutim, nije potrajala ni godinu dana...

- Kad sam dobila prvu plaću, tražio je da mu dam novac, a on će to, kako je rekao, najbolje rasporediti - za režije, hranu i ono što nam je neophodno jer na bilo kakav luksuz trebam zaboraviti. Pitala sam ga što je s njegovom plaćom budući da je radio kao konobar, na što mi je odgovorio da je sasvim sigurno neće potrošiti na sebe.

Osim što mi je, dakle, u startu kontrolirao financije, nadzirao je i moje društvene veze - provjeravao je na mobitelu koliko razgovaram s kojom prijateljicom, zovu li me s nepoznatih brojeva...

U svakom slučaju, ta je opsesija uzela toliko maha da nije mogao gledati ni kako odlazim na posao, pa se potrudio da nakon nekoliko mjeseci dobijem otkaz... Nikad me nije upoznao sa svojim roditeljima, ni s jednim prijateljem, što mi je odmah trebalo biti sumnjivo. Kakav je to čovjek bez prijatelja - pita Paula.

Kad je shvatila da, ustvari, živi s osobom koja ju je plašila, odvela je djecu kod roditelja i vratila se u nadi da će mu uspjeti objasniti kako njih dvoje jednostavno nisu jedno za drugo te da je najbolje da se raziđu.

- Bila sam naivna jer naravno da to nije primio onako kako sam očekivala... Počeo me zatvarati u stan. Jednom me ostavio zaključanu tri dana, a prethodno je ispraznio cijeli hladnjak i ostavu s hranom. Zvala sam susjede preko prozora, molila ih da pozovu policiju, na što mi je jedan rekao "Zovi sama, sama si se u to uvalila"...

Shvatila sam tada da ljudi jednostavno ne žele sebe uvlačiti u probleme, u strahu od toga da se nasilnik njima ne osveti... Kad se moj partner vratio, iskoristila sam njegov trenutak nepažnje i nazvala 112 - prisjeća se Paula...

Link

Ima tu i sofisticiranijh slučajeva koji nisu toliko brutalni...Pričala mi je jedna djevojka da je hodala s dečkom koji je dobrostojeći, s unosnim poslom i neposredno pred vjenčanje, rekao joj je da bi bilo dobro da ona napusti svoj posao i da mogu živjeti samo od njegovih prihoda, za neke žene možda je to život kao u Bajci, ali za emancipiranu ženu to je moderno ropstvo..Žene su najsretnije u Norveškoj jer tamo imaju najveća socijalna prava i zaštitu od države, uz visoko razvijenu socijalnu svijest. Jednom sam imao gosta doma mladji par s dvoje djece osnovno školske uzrasti koji su išli na orijentacijiski trekking u Gorski Kotar, svi su mi bili simpa..Druga priča je da kod nas neki muškarci žive kao kraljevi, jedina obaveza ima je da tu i tamo prošeću djecu, žene sutkinje, doktorice, rade u firmi i doma, brinu se o odgoju djece, takav je valjda nivo svijesti kod nas...Većina psihopata potiče iz disfunkcionalnih obitelji, zato kod izbora partnera treba obratiti pažnju na to..:)

Ja san erotski posilnik!

Poučno za one od 102 godine ako se budu udavale.

Sada su cvijetu mladosti i erotske radosti.

Ne bi bilo dobro da krivo odaberu.