svemirska ljuljačka

vijugaju pukotine
poput nebeske jegulje
jantarno oko
topi svjetlucave niti
sna
u slatkom grču zore
prsti pamte obrise
glatke a čvrste
uzdrhtala težina toplog tijela
kapljica kristalnih misli
utire nevidljivi trag
plamti horizont
kako bili smo
jedno

Link

Heidi:-))

arapo ;))

Ulicom hoda.. k*o pustinjom gazela,
tako divna hoda.. plijeni bokovima,
vitka stasa boginja il* Madona
…milina,milina.


U kosi joj crven cvijetak i sa njime vije,
k*o najbolje strune što sviraju noću
pogleda bajna, a usne pomozi mi Bože
…milina,milina.

Sve bih dao.. dragi Bože bar na kratko,
da zaronim..već zaljubljen licem strasno,
toj boginji međ* čvrste grudi,
bila bi Bože…milina…milina.

milina...baš..)) no, zaljubljeni autor? ...

Pokušat ću ga naći

TRPEZA EKSTAZE..

Zal Kopp...

Noćas su se sa moga balkona
Bacale suze na pločnik
A Ti si mi bivala tako dalekom
Sve daljom
Dok sam te otpuhivao
Uvijenu u dim cigarete

Uostalom što će ti netko kao ja
Tek nejasna sjenka prošlosti
Koje jedva i da se sjećaš

Spalit ču polja crvenih makova
Što sam ih tebi nakanio pokloniti
A mene i tako uvijek možeš pronaći
Zatvorena u mojoj krletci od snova
Zajedno sa pticom ljubavi što je nisi pustila
Da ti se nastani u grudima

Nepoznati autor

hvala ti...pogledala..ima zal kopp (tko god to bio) još nježnih stihova...evo npr..

"Treperiš u vrhu svjetlosti
i tiho vedrinom osmjeha,
izlaziš iz leptirovog daha.
Prilaziš mi dužinom duše,
izazovno šećeš mojim pogledom
i neprestano opijaš uzdasima..."

https://blog.dnevnik.hr/zalkopp/?page=blog&subdomain=zalkopp

ovaj nepoznati...baš mudro zbori...))

San o ruži
Noćas, moj najgori prijatelj
i ja
služimo misu njenu tijelu, on
ljubeć’ je cijelu
ja
ministrirajući tek
na njenu vrelu

A ono je toplo i mokro
oporo, slatko
i… tko zna?

Purpurni su mirisi slasti
u carstvu snova

Gle, kako li se samo smije
mali dječak
na vrhu mog poljupca
grca
jeca
biser bijeli

U slatkim zajahajima
koštice
zrelog šipka

Vrat mlade žene
plavožilje
bisernog tkanja

Stopala
skliske male
crvene ptice draškaju
moj nemir
razvaljuju moj vrat

Gle, kako li se kezi
vještica mala
u zagrljaju
mraka
kikotom zluradice
smijehom
zlokobice
objahujući nas obojicu
crni anđeo
pobjednica noći
. . .
Noćas, moj najgori prijatelj
i ja
služimo misu njenu tijelu, on
ljubeć’ je cijelu
ja
ministrirajući tek
na njenu vrelu

Z.Š..

a da ja otvorim neki pjesnicki forum..? a ovaj moj pjesmuljak vene u sjeni... ))))

wasyxde...bil' pozdravio najgoreg prijatelja..))