D.O.O. ZVRNDI DRNDI ZDRNI ZGRMI ZDIMI

Pankrti su bili više za punk glazbu dok su navedeni po meni bili jako značajni i najpopularniji rock bendovi iz Slovenije, u ondašnjoj ex yu rock sceni. Dobro mi je te bendove iz Slovenije spomenuti jer tih 80 -ih nije ih bilo baš jako mnogo avagardnih,politički, socijalno nastrojeno, sa mnogo drugih u ono vrijeme zabranjivanih, tabu tema u Sloveniji, i cijeloj ondašnoj umjetnoj tvorevini
Anja Rupel iz Videosexa je bila prva slovenska pjevačica na MTV-ju.
U ožujku ove godine ((2023 g)) Davor Gobac je nju i Zorana Predina iz Lačnog Franza o kojem se može još jako puno toga pisati u superlativima, pozvao na humanitarni koncert, na koji su se odazvali, u Zg za stradale mlade obitelji u potresu u Petrinji.
Koliko je sad važno, ili ne, ali meni je i to što ju je Elizabeta Gojan, a ona nije zvala bilo koju ženu, Anju Rupel ugostila u svoj serijal Damin gambit gdje je bila jako dobra gošća sa konkretnim odgovorima, ponekad jako zahtjevne jedne od naših najboljih novinarki.
O Laibachu se isto tako može jako mnogo još dan danas pisati, jer ti vrhunski glazbenici kao da neće nikad prestati sa svojim umjetničkim radom, a toliko su bili zabranjivani, proganjani i na sve načine tih 80 -ih omraženi bendovi tadašnjih vlasti, teško je pobrojati.

Tko je zgazio gospođu mjesec
Mrzim kada sama šetam noću
Link

Mnogi pišu da je Anja Rupel zaslužna, te je lansirala Toše Proeskog u zvijezde estrade nakon nastupa u duetu u Ljubljani, s pjesmom Krajnje je vrijeme

Ovih je dana objavljeno remasterirano reizdanje albuma slovenske grupe Videosex „Lacrimae Christi“ iz 1985. godine koje je mnoge podsjetilo na kvalitetnu grupu ispred svog vremena koja je ostavila neizbrisiv trag na jugoslavenskoj glazbenoj sceni.

Slovenska grupa tada provokativnog imena Videosex djelovala je od 1982. do 1992. godine, objavila je četiri studijska albuma i svojom glazbom ostavila trag u povijest jugoslavenske scene. Posebnu su pažnju poklanjali vizualnom identitetu grupe i zvuku u skladu s aktualnim glazbenim trendovima, odnosno synth popu. Grupu su osnovali Matjaž Kosi, bivši član grupe Martin Krpan, Iztok Turk i Janez Križaj, bivši članovi grupa Otroci socializma (Djeca socijalizma), kojima su se pridružile srednjoškolke Nina Sever i Anja Rupel. Ime grupe dao je Dejan Knez, kasnije član sastava Laibach.

Prvi nastup imali su 1983. u Studentskom kulturnom centru u Beogradu s grupama Otroci socializma i Katarina II. Krajem te godine objavili su debitantski 7-inčni singl s pjesmama ‘’Moja mama’’ i ‘’Kako bih volio da si tu’’, koji su postali hitovi. U ožujku 1984. objavili su svoj prvi album ‘’Videosex ‘84’’ za diskografsku kuću ZKP RTVLJ. Album je osim dva spomenuta hita sadržavao i pjesmu ‘’Detektivska priča’’, novi hit s tekstom u kojem su opisali detektive koji traže serijskog ubojicu. Videosex je postao jedna od najhvaljenijih novih grupa, a pjevačica Anja Rupel bila je seks simbol scene. Zahvaljujući velikoj popularnosti, Parni valjak ih je pozvao na svoju veliku turneju te godine.

Pitali smo Željka Luketića, novinara, filmskog kritičara i diskografa i poznavatelja ex YU scene koliko je važno postojanje grupe Videosex za povijest ex YU rocka i razvoj synth popa. „Uz još nekoliko imena s područja cijele Jugoslavije, poput riječkih Denis & Denis i grupe Beograd, rekao bih da je Videosex konceptualno, svirački i sadržajno bio najveći i najznačajniji domaći synth pop, odnosno synth wave band. Izrasli su iz korijena punk skupine Otroci socializma, čiju su jednu pjesmu i obradili na svom drugom albumu. Riječ je o pjesmi ‘Pejd ga pogledat Anja’, odnosno preradi pjesme ‘Pejd ga pogledat Brane’. Od spomenutih bendova imali su najdužu karijeru s četiri vrlo različita albuma, no s vrlo ujednačenim pristupom u kuriranju vlastitog imidža i zvuka, tipičnim za art rock bendove ili čak i za svoje ljubljanske kolege iz Laibacha i ostatka NSK. Ono po čemu su bili nenadmašni je smještanje izuzetno mračnih tekstova i tema u naoko vesele synth hitove, poput samoubojstva u ‘Mojoj mami’, za koju mnogi zaborave da se ta mama iz pjesme objesila ‘na štrik’ (uže) i lezbijske žudnje u pjesmi ‘Ana’ ili Anje koja u prvom licu promatra mrtvaca u obradi Otroka socializma. Videosex se, unatoč sugestivnom imenu, nikada nije estradizirao niti podilazio očekivanjima tiska, nego je izgradio svojevrsnu umjetničku distancu prema publici i medijima. Noseći klasične kostime Mure, Anja je uz ostatak benda gajila sklonost prema visokoj modi i dizajnu, ali i retro angažmanu tipičnom za slovensku scenu i NSK. Nije stoga čudno da je Iztok Turk nastavio surađivati s Laibachom, Anja je pjevala i uz Laibach, a omot albuma ‘Lacrimae Christi’ dizajnirao je Dejan Knez, baš kao i njihov prvi singl. Videosex su uspijevali sve učiniti dijelom svog koncepta, pa je mnogima nepoznata činjenica da je na upravo ovom albumu tada vrlo skupi sintesajzer PPG svirao Laza Ristovski, da su u temama poput ‘Swing 2002 GTL’ korištene tehnike field recordinga, a u izvedbi miješao se synth pop s izraženim swingom i jazzom.

Kasnije će bend postati još radikalniji u svojoj ideji retroavangarde radeći obrade slovenskih popevki i šlagera, što je već na ovom albumu najavio jedini hit singl ‘Tko je zgazio gospođu Mjesec’. Nažalost, Videosex su na vlastitoj koži osjetili posljedice snimanja za inertnu diskografsku kuću i smanjenje tržišta raspadom Jugoslavije: prvi album prodan je u 15.000 primjeraka, a četvrti album ‘Ljubi in sovraži’ tek u 500 komada“, ispričao je Luketić.

Pjevačica Anja Rupel početkom 1980-ih. FOTO: Jane Štravs, arhiva Dubravka Jagatića
Na krilima odličnog uspjeha na početku karijere, godinu dana kasnije, 1985. objavili su upravo remasterirani i reizdani album „Lacrimae Christi“ (Suze Kristove). Naslovna pjesma bila je za mnoge veliko iznenađenje jer je bila riječ o preradi skladbe njemačkog skladatelja Carla Bohma. Na albumu je gostovao klavijaturist Laza Ristovski, tada član popularne grupe Bijelo dugme. B-strana vinilnog albuma snimljena je u tada aktualnom pop stilu s elementima swing jazza, a pjesme ‘Sivi dan’ i ‘Tko je zgazio gospođu mjesec’ postale su novi veliki hitovi. U odnosu na prvi album, produkcija albuma ‘Lacrimae Christi’ bila je suvremenija i superiornija jer su koristili najmodernije tehnike snimanja i skladanja. Nakon izlaska albuma klavijaturistica Nina Sever napustila je grupu. Iste godine Anja Rupel sudjelovala je u projektu ‘’YU Rock Misija’’ koji je bio jugoslavenski doprinos Live Aidu.

Sljedeće diskografsko izdanje bio je mini album ‘’Svet je zopet mlad’’, na kojem su odlučili obraditi slovenske pop evergrine iz 60-ih. Uz Orkestar narodne televizije, na snimanju albumu sudjelovali su tadašnji bubnjar grupe Miladojka Youneed Dadi Krašnar i klavijaturist grupe Na Lepem Prijazni Andrija Pušić. Album je objavljen 1987., a na njemu su se našli novi hitovi ‘’Orion’’, obrada pjesme Katje Levstik, potom ‘’Vozi me vlak daljave’’ koji je izvorno pjevala Beti Jurković i jedan od njihovih doista najvećih hitova ‘’Zemlja pleše’’. Na krilima ogromne popularnosti Anja Rupel je 1987. pozvana da glumi u filmu Francija Slaka ‘’Hudodelci’’, a 1988. gostovala je i na albumu grupe Laibach ‘’Let It Be’’, na kojem je snimila glavni vokal za njihovu obradu pjesme grupe The Beatles ‘’Across the Universe’’ i koja se potom pojavila na brojnim svjetskim top ljestvicama i MTV-ju.

Godine 1988. u grupu se vratila Nina Sever, Janez Križaj napustio je grupu, ali je nastavio raditi kao njihov producent. Godine 1990. Anja Rupel nastavila je svoju suradnju s grupom Laibach na njihovoj obradi pjesme grupe The Rolling Stones “Sympathy for the Devil”, a 1991. godine grupa je objavila posljednji studijski album “Ljubi in sovraži”. Izuzetno ostvarenje koje nikada nije dobilo zasluženi publicitet i na kojem je Iztok Turk pokazao raskoš svog skladateljskog talenta i pionirskih zahvata u elektroničkoj glazbi. Godinu dana nakon izlaska albuma, grupa je prestala s radom. Pitali smo Luketića da se osvrne na karijeru grupe uz odmak nakon niza novih glazbenih žanrova u proteklih

U jugoslavenskom kontekstu Videosex su bili uvijek u glazbenoj špici: korištenje tada novih estetika snimanja glazbe, zadržavanje dijela punk korijena i umotavanje svega u stilizirani, hladni imidž, zatim kontrast veselih pjesma i mračnih tekstova značilo je hrabrost i izbjegavanje igranja na sigurnu pop predvidljivost. Anja Rupel opčinjavala je javnost izgledom i vokalom, no nikada nije pristala na ulogu vlastitog seksualiziranja i podilaženja, dok je istovremeno Iztok Turk uvodio cijeli niz novih zahvata u produkciji, koketirajući 90-ih i s technom. Bend je za razliku od drugih junaka domaće synth scene imao i niz odličnih koncerata na kojima su se minimalno koristile matrice. Također, nikada nije imao potrebu opravdavati se za korištenje elektronike niti odlaziti kasnije u rock izlete, što je bio dosta čest slučaj kod glazbenika koji su povjerovali u javnu mantru da je samo rock prava stvar. Videosex su na svojim ritam mašinama i sintesajzerima bili i synth pop i rock i punk i swing i techno. Bez kompromisa.“

Nakon razlaza grupe, Anja Rupel je karijeru nastavila kao samostalna pjevačica te snimila sedam samostalnih albuma kojima je potvrdila status zvijezde u Sloveniji. Također je vodila nekoliko popularnih televizijskih i radijskih glazbenih emisija. Iztok Turk i Bojan Križaj posvetili su se glazbenoj produkciji. Turk je producirao prve albume grupe Laibach, dok je Križaj producirao uglavnom albume mainstream glazbenika iz Slovenije i Hrvatske, došavši na glas kao jedan od najkvalitetnijih glazbenih producenata u to vrijeme. Turk je 1998. osnovao grupu Rotor s kojom je objavio dva albuma.

Puno godina nakon razlaza Videosex je zapisan u kolektivnoj memoriji, naročito u sjećanju glazbenih kritičara. Tako je na top ljestvici 100 najboljih jugoslavenskih pjesama svih vremena njihova pjesma ‘’Detektivska priča’’ dospjela na 57. mjesto

dok je redakcija hrvatskog izdanja magazina Rolling Stone njihov album ‘’Videosex ’84.’’ stavila na 58. mjesto top 100 najvećih jugoslavenskih albuma svih vremena. Njihov debi album za međunarodno je tržište objavila nizozemska diskografska kuća Rush Hour 2019., dok je remasterirano izdanje albuma ‘’Lacrimae Christi’’ u koloriranom 180-gramskom vinilu objavila slovenska diskografska kuća Matrix Music Arhiv.

Buldožerov prvi LP; "Pljuni istini u oči" je bila nesvakidašnja pojava energije koja je prštala :-)

a ovo je bio neki maksi singl, ako se sjećam; Lp staviš na 45 okretaja

Novo Vrijeme

https://youtu.be/QoflkCZ4evs?si=YiDbvh7v7FHt6boi

Neca Falk-Banane"

https://youtu.be/iFNhOU-hFFU?si=xE1w4eb4x6PH47F6

Neca Falk je isto bila jako popularna i odlična.....sjećam se je jako dobro.....

PETER LOVŠIN
40 GODINA PUNKA I PANKRTA 'Bez punka ne bi bilo promjena u našem društvu (s čime se prof. Žižek ne bi složio jer on misli da sve počinje s njim)
Piše:Aleksandar Dragaš
Objavljeno: 29. svibanj 2017.


U ljeto 1977. eksplodirao je punk, pod čijim utjecajem odmah nastaju i Pankrti, prvi slovenski i jugoslavenski punk-bend. Svoj treći koncert Pankrti su održali u jesen iste godine u zagrebačkoj Galeriji SC-a, što je pak dovelo do eksplozije zagrebačkog i hrvatskog novog vala, začetog baš tada i na tom mjestu. Stoga o Pankrtima i punku, nekoć i danas, o solističkoj karijeri i razlikama između društvenih sistema u kojima je djelovao i djeluje govorimo s Peterom Lovšinom, utemeljiteljem Pankrta koji će 40. obljetnicu svoga, ali i postojanja punka proslaviti velikim koncertom najesen u ljubljanskoj Areni Stožice, a u Zagrebu već 10. lipnja nastupom na krovu MSU. Logično, jer bi Galerija SC-a bila premala, a MSU je muzej kojem sjajno pristaje sve što ima veze s rockom i punkom, pa tako i s Pankrtima koji su lani objavili live album “Totalna revolucija” (snimljen 2010. na beogradskom Kalemegdanu) i s Perom Lovšinom koji je ovih dana objavio novi solo album “Območje medveda”.

Zašto ste 1977. osnovali Pankrte?

- Iz ljubavi prema rock’n’rollu, jer sam već u gimnaziji svirao akustičnu gitaru i pisao tekstove koji su bili otkačeni za to doba, a u stilu protestnog folka kakav su ranije izvodili Pete Seeger, Woody Guthrie, Bob Dylan i drugi. Kasnih 60-ih najviše sam slušao Kinkse, Troggse, Stonese pa sam kao klinac svirao i obrade njihovih pjesama, a onda su me drmnuli Lou Reed, David Bowie, Iggy Pop. Još dok Ramonesi nisu došli do nas, sreo sam Gregu Tomca koji je završavao fakultet sociologije, novinarstva i političkih znanosti na kojem sam i ja sredinom 70-ih studirao pa smo pričali o glazbi, koja nam je uz nogomet i cure bila najvažnija. Netko je donio primjerak magazina Time u kojem su se zgražali nad punkom kao novom glupom glazbom s tri akorda, bezobraznom i glasnom. Pomislili smo: to bismo mi trebali raditi.

Otkud ime benda?

- Grega je smislio ime Pankrti koje sadrži riječ ‘pank’, a na slovenskom znači ‘kopilad’. Otišao je po punk-ploče u London, jer kod nas ništa od punka nisi mogao nabaviti ni čuti, a ja sam imao mjesec dana za okupljanje benda koji je počeo svirati obrade, poput ‘All Or Nothing’ Small Facesa, ‘Jean Jeanie’ Davida Bowieja, ‘Idiot Wind’ Boba Dylana. Već nakon prve probe dobili smo ponudu za nastup u jednoj gimnaziji, imali smo 14 dana za osmišljavanje i uvježbavanje repertoara. Pogonsko gorivo bio je pelinkovac, crno vino i rock’n’roll. Svirali smo ‘No Fun’ The Stoogesa, jednu pjesmu Dead Boysa, prepjev jedne od The Clasha pa ‘God Save The King’ kao neku našu verziju Sex Pistolsa, a imali smo već i svoj ‘Dolg­cajt’. Princip smo uzeli od Stonesa koji su karijeru počeli obradama bluesa, a mi svoju obradama i prepjevima proto-punka i glam-rocka.

Kakve su bile reakcije?

- Znali smo da nas neće strijeljati, vjerojatno ni otjerati u zatvor, ali smo mislili da bi moglo biti pizdarija. Bili smo sigurni da će nas zabraniti i da će naš prvi koncert biti i posljednji. No, cenzura nije bila jaka, čak je bila slabija nego danas, jer Komunistička partija nije pratila novine u kojima se pisalo o glazbi, ni omladinske tjednike, pa ni radiostanice, osim političkih emisija i članaka. Već poslije prvog koncerta uletio je Radio Študent i Val 202 sa snimkama s tog koncerta pa smo dobili ponudu za nastupe u Zagrebu i Beogradu.

U Zagrebu, u Galeriji SC-a, u sklopu izložbe Mirka Ilića?

- To je bio službeno treći koncert Pankrta, 1977. Nije se baš znalo o punku u Zagrebu, ali ni u Beogradu, pa ni u Ljubljani. Igor Vidmar imao je kosu do pola leđa, filozof Pero Mlakar isto pa je i zato Štulić ubrzo napisao stihove ‘brijem bradu, brkove, da ličim na Pankrte’. Punk je ovdje bio u podrumu, nije bilo nikakvog pokreta, sve do 1979. U Beogradu je bila veća, upečatljivija dvorana nego u Zagrebu, ali je bilo sto, dvjesto ljudi koji su samo gledali i stajali. U Zagrebu je Galerija SC-a bila manji prostor, ali je bio krcat, atmosfera prava, a ljudi su reagirali kao u Ljubljani.


S kime su Pankrti bili najbliži?

- Nismo u to vrijeme, kao ni sada, imali potporu bilo koje ustanove pa tako ni Ministarstva kulture, ali smo se ubrzo našli na istoj valnoj dužini s Azrom, Filmom i Prljavcima s kojima smo već 1979. svirali i u Ljubljani pa s Parafima iz Rijeke, a iz Beograda s Električnim orgazmom. Početkom 80-ih imali smo seriju koncerata u zagrebačkim predgrađima, a gotovo na svima je bio i Štulić. Malo kasnije smo se sprijateljili sa Zabranjenim pušenjem, koje nam je bilo gost i na zadnjem koncertu u 80-ima, nazvanom ‘Posljednji pogo’. Jako cijenim Dragu Mlinarca, on je krasna i topla osoba, a bio sam i u stalnoj vezi s KUD-om Idijoti. Bili su mi najbliži Pankrtima pa imam jednu kućicu u Vrsaru, a nedavno sam s Bogovićem snimio duet uz jedan istarski bend. Kasnije se pojavilo Hladno pivo, danas veliki punk i rock bend, a prvi su put u Sloveniji svirali na koncertu koji sam ranih 90-ih imao u Tivoliju s Predinom, Kreslinom i Pušenjem.

Ipak, bilo je frke oko prvog singla Pankrta ‘Lublana je bulana’ iz 1978. koji je Igor Vidmar, ‘ideolog’ slovenskog punka, progurao kroz ŠKUC. Dvije godine kasnije primili ste nagradu ‘Sedam sekretara SKOJ-a’. Otkuda takva promjena ‘režima’?

- Da, Vidmar je bio i u zatvoru, tri-četiri dana, ali ne zbog singla Pankrt, nego zbog bedža na kojem je pisalo ‘nazi punks fuck off’. Jebi ga, komunisti su mislili da je on za nacizam jer nisu dovoljno dobro znali engleski, a samo su vidjeli kukasti križ pa makar i prekrižen crvenim, kao na znakovima zabranjenog parkiranja. Pokojni Darko Glavan bio je jako važan u tome da Pankrti dobiju nagradu ‘Sedam sekretara SKOJ-a’ u Zagrebu za album ‘Dolgcajt’. Zagreb nam je ne samo zbog te nagrade bio važan, nego i zbog Poleta i Radija Zagreb. Ovdje je ljudima, valjda, bilo lakše prvo progurati slovenski punk-bend pa onda krenuti s hrvatskima, premda su Prljavci, Azra i Parafi već ‘radili’. Jedni su nas podupirali, poput Glavana i dečki iz Poleta, a drugi opstruirali, ali i ti su se sve više sramili biti protiv ‘progresa’, a punk i novi val su bili ‘progres’ koji je počelo imitirati i Bijelo dugme. Više je tada bilo rata između pankera i metalaca, nego između pankera i komunista, ali su u dvorište naše kuće neki špijuni Udbe, valj­da, krajem 70-ih podmetnuli letke ‘Živjela slobodna Slovenija’. Moj otac, veliki stručnjak za goveda i član SK, rekao im je da mi sigurno to ne bismo bacali po svom vrtu pa su nas ostavili na miru.

Što je tada za Peru Lovšina bio punk?

- Za mene je punk bio grana rock’n’rolla. Nisam prestao slušati Johnnyja Casha jer sam i njega doživljavao kao punk, a ne samo kao country, pa tako i Dylana ili čak Cohena. No, punk je vratio sirovu snagu i pokretačku energiju rock’n’rolla 50-ih, kad je punk bio da crnci i bijelci idu zajedno, a i Chuck Berry je imao i lucidnost i ludizam, kratkoću i jasnoću, melodije i rifove, brzinu i glasnoću, poput kasnijih punk-bendova. Zato sam u Pariz išao samo zbog koncerta Jerryja Leeja Lewisa. To su bili pravi mačori, punk se usudio još više od njih ući u politiku i socijalu, a do danas još nitko nije u pjesmu ubacio nešto poput ‘god save the queen and her fascist regime’, poput Sex Pistolsa, možda tek Dead Kennedys (čiji je Jello Biafra navodio Pankrte kao jedan od najvažnijih punk-bendova - op. a.). To danas ne bi prošlo, a bitno je i sada. Iza ‘željezne zavjese’, pak, imati punk-bend bila je još veća revolucija nego na Zapadu, no bilo bi pretenciozno reći da sam osjećao kako s Pankrtima mijenjam društvo.

Vjerojatno smo i mi potaknuli neke promjene, no prije nas je bio crni val u jugoslavenskom filmu, pa tekstovi nekih profesora i filozofa koji su se sukobljavali sa sistemom, ili književnika poput Danila Kiša koji je za mene bio i ostao revolucionaran. Profesor Tine Hribar u knjizi ‘Punk je bio prije’ zaključuje da bez punka ne bi bilo promjena u slovenskom pa i jugoslavenskom društvu, s čime se profesor Slavoj Žižek sigurno ne bi složio jer on misli da sve počinje s njim. Kad sam završio faks, s diplomom iz pornografije, otišao sam u vojsku i tamo se početkom 80-ih osjećao kao prosječni Slovenac ili Jugoslaven kojem je nekoliko tjedana ranije umro maršal. Bio sam na psihijatriji u Splitu za ‘nervozne vojnike’, a psihijatrica, prilično zgodna, pitala me može li doći njezin sin jer voli Pankrte pa sam se malo bolje osjećao. U Herceg Novom prepoznao me Tomislav Ivčić, veseli i arhetipski Dalmatinac, pa sam u JNA nastupao kao njegov predizvođač s po četiri, pet klasika rock’n’rolla i tako me izvlačio iz pizdarija, ali nije bilo govora o totalitarizmu i torturi.

Jesu li Pankrti smatrali da socijalizam treba rušiti ili samo popraviti?

- Nismo imali ideju rušenja socijalizma jer nam se činilo da će Jugoslavija i socijalizam ostati zauvijek. Premda smo kritizirali i sistem i državu, nismo otvoreno išli protiv jer smo ih ipak osjećali i kao nešto svoje. Uostalom, više su nas zanimali cure, nogomet, pijača i rock’n’roll, ali voljeli smo provocirati pa smo napravili i manifest ‘realnog romantizma’ u kojem je pisalo da smo svoja partija, ‘na dvije noge’, onako anarhistički jer nam je politika bila dosadna.

A danas, u kapitalizmu i demokraciji?

- Danas u Sloveniji, Hrvatskoj i šire, politiku shvaćaju ozbiljno iako sve odlučuje uski krug ljudi i kapitala koji manipulira političarima kao lutkama na koncu. Nedavno je jedan od većih kapitalista u Sloveniji, član upravnih i nadzornih odbora velikih privatnih i državnih tvrtki, rekao da je jednom malom postotku ljudi puno bolje u kapitalizmu nego u socijalizmu, ali i da je velikom broju ljudi, koji su početkom 90-ih tražili i dobili kapitalizam, sve lošije. Živo nam se jebalo za sjednice CK SKJ jer su nas uvjeravali da živimo u najboljem od svih sistema, no sada me dave reklamnim porukama koje me uvjeravaju da je budućnost fantastična i da opet živim u najboljem sistemu. Razlika je samo to da su političari prije nosili Murina odijela, a sada Armanijeva. Tipovi su isti, a ljudi sve manje obrazovani, jer ih mediji zaglupljuju. Danas, zato, gledam samo programe TV Slovenije i HRT-a. Na koncu, svaki tajkun ima više rezidencija nego Tito, partijske su elite još gluplje i korumpiranije, a sve su nas pokupovali stranci.

Bi li socijalizam trebalo vratiti da bi kapitalizam bio normalniji?

- Ja sam salonski anarhist, ali sam nedavno objavio pjesmu ‘To ni več Slovenija’ iako jedini u ulici imam slovensku zastavu na kući za državni praznik. Ako smo prije 25 godina išli na referendum o samostalnosti, sada bismo trebali referendum o tome hoćemo li ostati u EU i NATO-u ili ne. Postavio bih i pitanje žele li ljudi kapitalizam neoliberalnog tipa, socijalizam, komunizam, kapitalizam skandinavskog tipa, fašizam, nacizam, anarhizam ili nešto deseto pa da znamo na čemu smo. Sumnjam da bi ljudi glasali za neoliberalizam, a ako bi ih 50% bilo za nacizam, bit ću prvi putnik za Mars.

Zašto su Pankrti obradili ‘Bandieru rossu’?

- Na živce su nam išli ukočeni veliki zborovi koji su tada pjevali takve pjesme, ali potpuno bez duše i osjećaja. Učinilo nam se da ‘Bandiera rossa’ ima pankerski eros, a do toga smo došli kad je naš gitarist Dule Žiberna vrtio neki rif a’la Sex Pistols pa smo kroz njega ušli u melodiju te komunističke i partizanske pjesme. Tu smo ostavili cinizam po strani, samo nas je zanimao zanos kakav su u prvoj polovini 20. stoljeća osjećali radnici u štrajkovima ili partizani. Htjeli smo poručiti: ‘Eto, tako se to radi, to je rock’n’roll, to je punk, to je energija, to vam fali jer ste beskrvni!’ Danas je taj poklič ‘e viva comunismo e la liberta!’ provokativan zbog neoliberalnog kapitalizma i fašizma koji se zbog loše ekonomije i slabe demokracije opet počeo pojavljivati. Društvo je 60-ih i 70-ih, kod nas pogotovo 80-ih, postalo otvorenije, no vraćamo se u jako konzervativne vode pa te ljudi čudno gledaju ako ti je cura dvadeset godina mlađa ili ako ti je frend Rom ili Sirijac. Nekad su sindikati organizirali izlete, bilo je i seksa u hotelskim sobama ili okolnim šumarcima, kao u češkim komedijama, i mislim da nam fali jedan takav, zdrav životni đir, a na to pokušavam podsjetiti i u svojim pjesmama. ‘Dan odprtih vrat’ je pjesma o raju kao poprištu grupnog seksa, a u ‘Tečaju romantike’ razmatram ljubav jedne osobe s više drugih osoba, zašto ne? S druge strane, obitelj mi je najvažnija na svijetu, ali u dijalektičkom smislu treba dolaziti do sukoba. Lijevih i desnih u društvenom, a u privatnom životu između smirenog, obiteljskog i hedonističkog, buntovničkog, pa makar na razini ideje. Rock’n’roll nudi baš to. I tjelesno i duhovno, i misaono i socijalno.

Otkuda Pero Lovšin u sportskom novinarstvu i izdavaštvu pornomagazina?

- U Delu sam počeo o sportu pisati još na početku fakulteta pa sam sredinom 70-ih išao u Zadar gledati Krešu Ćosića, ali tada već kao trenera Olimpije, i to je završilo na naslovnici. Ćosić je bio krasan, vodio nas je u najbolji riblji restoran u Zadru, još mi i sada mirišu rakovi s te večere. Surađivao sam sa sarajevskim Oslobođenjem za koje sam pratio muško skijanje, pa onda žensko skijanje od 1985. do 1990. za slovenske novine, slovensku nogometnu ligu, automoto sport, gimnastiku, veslanje. Krajem 80-ih dobio sam ponudu da pišem za magazin Telex, nalik hrvatskom Startu, i to o sportu, seksu i rock’n’rollu. Telex je ubrzo prestao izlaziti, ali je direktor magazina u izdavačkoj kući Delo znao da sam diplomirao na temu pornografije pa sam uz pomoć filozofa Petra Mlakara, stručnjaka za pornografiju, došao do vlasnika magazina Private. Malo sam redizajnirao njihov original za jugoslavensko tržište, dogurali smo do 55.000 primjeraka uz prilično visoku cijenu i odličan ugovor za mene kao urednika, šteta što nije potrajalo.

evo jednog normalnog bloga...zdrni fala ti što si me vratio u ona davna lijepa vremena...kad smo kod Pankrta evo ih malo...
https://www.youtube.com/watch?v=Qt9MCuEvhNQ

danas volim poslušati jednog drugog slovenca...
https://www.youtube.com/watch?v=8zvrvXLqGQA

Vaga .......nema na čemu....hvala i tebi na linkovima......zadnjih par dana sam podosta čitao o toj slovenskoj sceni ....pa rekoh ajde da nešto priljepim i ovdje.....da se nekad bolje prisjetim nekog segmenta te ogromne i jako produktivne glazbene scene, jer pisati o rock sceni cijele one sfrjotke je previše, tako da samo za jedan dio opet iziskuje jako mnogo prostora..........prije par dana me prijatelj pitao za frontmena Lačnog Franza i onda mi tako memory, u kombinaciji sa nostalgijom sama od sebe proradila, ali da ipak opet moram čitati ;-)))) .......a ima toga....... o čemu sad treći, četvrti dan čitam......ima toga podosta zanimljivog i sa slovenske rock scene.......a tu je i Iztok Turk iz Videosexa koji je surađivao sa glazbenicima svih vrsta......otac mu je bio vojno lice u Zadru, gdje je živio neko vrijeme, tako da taj tekstopisac, skladatelj ima puno tekstova, pjesama na ondašnjem srpsko-hrvatskom jeziku, što i nije ključan razlog za njihovu popularnost u cijeloj onoj vugovinili......ima još zanimljivih punk grupa koje nisu bile tako popularne, ali avangarde u svakom slučaju nije nedostajalo ni u Sloveniji, mada je u Daminom gambitu Anja Rupel rekla da je slovencima oduvijek rock, posebno punk bi za razliku od Hrvatske manje važan,sporedan, gotovo nebitan dio života kao u drugim dijelovima tadašnje države......mentalitet im je takav kad ih netko izvana priznaje, daje neke vrijednosti, nagrade, kad ih cijene daleko van Slovenije onda ih i oni prihvate...;-)))))......cijene.....kao da nemaju svoju kritiku, svoja mjerila vrijednosti, nego ih treba ociienjivati netko što dalje od njih.........kod nas je isto tako bilo sa mnogo glazbenika, sportaša, vjerujem i mnogih drugih zanimanja........posebno umjetnika.........poput "naivnih" slikara iz Podravine.;-)))))))))

Detektivska priča - Videosex

Ubrzo nakon svitanja neona
U noći punoj detektiva
Ona blješti ljepotom
Tražeći jučerašnji broj

Drhšće u glavi strah
Mogu je večeras naći
Ta krv mlade djevojke tako lijepo zvuči
Na tako lijepom mjestu
Barska muzika mi probija uši
Jesi li slobodna večeras

A detektivi traže i traže
Novine pišu o njoj

A detektivi traže i traže
Pazite ljudi ona je tu

Prekrasna je ispod
Postajem kao suptilna
A potom u mraku njene sobe
Puši i uzdiše u krevetu
Nošeno u ruci več
Bezživotno tijelo leži u njoj

Trenutak kasnije osmijeh
Na njenom licu

dok rukama
U frižideru pronađu još dvije ruke

A detektivi traže i traže
Pazite ljudi ona je tu
Ona je tu...
Pazite ljudi, ona je tu

ONA JE TU, TU JE

ona je tu, tu je.....govorili su kao neke "pijandure" za šankom, koje jasno genijalni detektivi PU Međimurske ni da koju minutu saslušaju, a te tzv "pijandure" sa šanka su je jako dobro poznavale Smiljanu Srnec jer dosta je vremena radila i kao konobarica, nedaleko svog doma. Sad su puni portali, info TV emisije kako kao bezbrižno hoda Varaždinom. Slika koliko hočeš.

Stalno su ti kao kroneri govorili - Ona je tu, tu je, nije negdje otišla kao što je znala napraviti da ode i na kruzer bez da je ikome išta prije toga rekla, posebno svojima ta Jasmina Dominić.....ONA JE TU.....cijela,.........jako lukavo ju je Smiljana Srnec pospremila u zamrzivač, ŠKRINJU......cijelu u dijelovima........a DETEKTIVI TRAŽE

ne bi ovo trebala biti poruka Anje Rupel samo detektivima u MUP-u, mala ""himna"" Međimurja malog, nego i za cijelu HR......za sve koji direktno ili indirektno surađuju s Policijom.........pošto je neki dan bio NJIHOV dan ......dan sv Mihovila preporučio bih ovu pjesmu Genijalcima u Plavom Policijske uprave Međimurske.......tu pjesmu od Videosexa bi im pustio.....onako .....što glasnije....pun šus ;-))))))))
kad je ta pjesma napisana neznam i ne zanima me .......ali ima dosta desetljeća.........doista je nekad taj avangardni rock ili nešto slično njemu PRAVA RELIGIJA, i još mnogo toga UZ TO......jer ONA JE TU ;-))))))))

Odlična je ova od Ilije.....Buldozer - Novo Vrijeme - iz filma "Zivi Bili Pa Vidjeli"...hahahaha
SUPER,.....

Pankrti - Totalna Revolucija....dolgcajt ili ti, jako im je bilo dosadno u Ljubljani........kultura im nije bila baš cijenjena, na nekom nivou......jako malo su, ako slobodno tako pišem izdvajali za kulturu.......

Magnifico - Evo me narode (Stožice 2018).......dobro je i ovo - Grlom u jagode.....hahahaha......

Magnifico relativno poznat.....

današnji hirovi.;-))))))))).....Magnifico - Hir aj kam, hir aj go / Hir ai kam, Hir ai go

https://www.youtube.com/watch?v=9PSb2uYLCio

Hir Aj Kam Hir Aj Go

Munchen, Frankfurt, Germania
Roma, Napoli via Italia
New York bussines America
all around the world my familia

Vodka, Russia, Transsibiria
twentyfour hours to Australia
here and there and everywhere

Rio, Maracana, Brasilia
Africa, India al Arabia
here and there and everywhere
o Magnifico and compania

all around the world my compania

Ref.
Hir aj kom hir aj go
hir aj muv hir aj gruv

London, Paris, Skandinavia
marihuana, Tirana, Albania
export, import, diaspora
everybody now turbomania

:))

e pa pepel in kri da je rock ? ma zar?

pankrti su punk

buldožeri su mi super, od prvog albuma pa na dalje

čak sam im oprostila , ;))) kaj ih je brecelj napustio, bele je i dalje bil sasvim ok tip
a posebice kaj se je rugal sa štulićem :))) to mi je bil smeh

smrt morissona jima.!!!.genijalno da genijalnije nemre biti..

lačni franz...sasvim ok, i btw. "moji" mariborčani :) al su imali problema naravski, jer su ih zvali za razne slovenske događaje, kaj oni nikak nisu mogli ispoštovati, jer nisu avseniki :))) pa masu nesporazuma, gađanja pivama, fućkanja i tak..

predin na kraju sasvim sve lepo okrenul, na drugačije a tako lijepe pjesme..i svi naučili slovenski..:)) htjeli ili ne

a i buldožeri dobili nagradu 7 sekretara skoj,a :)) vrh :DD

tolko da je juga imala nekaj jako Protiv, rocka, pop,a pa ono ništa tu zapadne vrijednosti, idete u apsanu :))

videosex i anja rupel, je, bili su posebni, elektronika, .opet nema veze sa rockom
vozi me vlak daljave, (obrada) ko zgazio gospođu mjesec...jako jako

laibach..drugačiji, al ne manje ok..al oni kaj ja znam pod kaj idu..ali da, dobri i dalje

btw napravili dokumentarac, prije nekoliko god jer delali koncert u koreji, da, sjevernoj, čudan čudan film, ludo im iskustvo..

i mislim da je videosex, bil ispred naših riječana denis&denis..pa im dali krila..
pa je to kao bio neki rivalitet..al sjajni i jedni i drugi..i dan danas jako dobro sve tozvuči...
baš ono malkoc ispred svog vremena a taman..prije nego je bil sveopći bum..

neca falk..ona njena predivna kosa..al nju jedna dve pesme, dalje je nisam pratila..

la donna......dobro si ti to sve elaborirala......podosta stručno objasnila.....uglavnom nekako je najlakše napisati rock.....a sad koji?????
ma čemu se uopće zamarati tom nekom tipologijom??????....kaj je DOBRO, DOBRO JE........najbolje ih je samo slušati......oni stručni neka izmisle naziv ladice......a ladica ko u tišljaraju.....velikom modernom......sa VELEtrgovinom......

toliko je tih naziva.....vrsta i podvrsta.......nek se kritičari s tim gombaju........a nama samo kvalitetan zvuk......;-))))))))))

Uglavnom nisu bendovi na svakom albumu imali potpuno isti stil, repertoar.....mnogi su se okrenuli za 180....pa za 180....da bi završili ipak na 360°.....koji instrumenti....koji zvuk na bezbroj albuma pitanje na koje se međusobno ne bi ni mnogi kritičari složili.....

pepel in kri je posebno ROCK sa Dan ljubezni ,-))) 1974 g mislim kad su bili na Eurosongu..........nema veze kaj ta pjesma nije imala veze sa klasičnom rock glazbom, ali su nekako naginjali na rock s drugim albumima........a za Dan ljubezni bila "luda" cijela yuga......

Moderna djevojka -Videosex
Sivi dan

Što zapravo
hoću dok pratim te
okrenem se, ledeno mi
uzdrhti tijelo
pogledaš (me)

Moderna djevojka
otpuhne dim u sivi dan

Dođi i legni sa mnom
laž je svuda oko nas
laž je svuda oko nas
želim da ti trpi tijelo

Dođi i legni sa mnom
prodireš mi sve do sna
kad već umire sve u meni,
umri i ti

https://www.youtube.com/watch?v=xDCUC3rtF_c