MEĐUMOZGOVNI HIPOTALAMUSCI I HIPOTALAMUZICE :))
Hipothalamus je mala moždana struktura što zauzima jedva 1% ukupnog volumena mozga.
Pa ipak, taj mali dio međumozga izravno nadzire niz životno važnih funkcija:
1.tjelesnu temperaturu,
2. srčano bilo i krvni tlak,
3. osmolarnost plazme,
4. hranjenje i pijenje,
a uz to upravlja aktivnošću autonomnog živčanog sustava (preko hipofize) i endokrinog sustava.
Štoviše, hipotalamus ima važnu ulogu u emocijama i motivacijskim stanjima.
Putem hipotalamusa očituju se i naši osjećaji i uzbuđenja (afekti) vidljivim vanjskim znakovima.
U veselju srce brže zakuca i malo se poveća arterijski krvni tlak, u kožu dolazi više krvi, mišićni se tonus povećava, itd.
U strahu pak srce nepravilno radi, zjenice se prošire te nastaju drhtanje mišića, znojenje, itd.
Hipotalamus upravlja endokrinim i autonomnim sustavom i omogućuje održavanje homeostaze, tj. postojanog stanja i sastava "unutarnje okoline" organizma.
Hipotalamus informacije prima IZRAVNO iz unutarnje okoline, a na nju izravno i djeluje.
I drugi dijelovi mozga sudjeluju u održavanju homeostaze, ali uglavnom NEIZRAVNO - ili djelujući na hipotalamus, ili potičući one oblike ponašanja što utječu na neka zbivanja u vanjskoj okolini organizma, pa time i na stanje unutar organizma. Npr. kad vam je hladno, uključite grijalicu i tako hipotalamusu pomognete da održi postojanu tjelesnu temperaturu.
Hipotalamus je JEDINI DIO MEĐUMOZGA vidljiv na bazi mozga, gdje njegov položaj naznačuju tri strukture: chiasma opticum, pepeljastosiva izbočina što se nastavlja u držak hipofize (infundibulum), te corpora mamillaria.
Hypothalamus oblikuje donji dio stijenke III. moždane komore i njezino dno.
Naime, lijevi i desni hipotalamus spojeni su u dnu komore, a uz taj dio hipotalamusa pričvršćena je posebnim ljevkastim drškom (infundibulum) hipofiza - glavna endokrina žlijezda, što upravlja radom svih ostalih endokrinih žlijezda.
To bi nekako značilo da je naš procesor HIPOFIZA, a cijeli RAM je smješten u nesvjesnom HIPOTALAMUSU međumozgovnom.
Nije nikakvo čudo da su znanstvenici pomislili da smo mi razumna bića, osim, što to nema nikakve blage veze s istinom.
JEDNOPOSTOTNI LJUDI.
:)))
Pojedine informacije o stanju u organizmu dolaze živčanim putem ili krvlju do hipotalamusa. Hipotalamus luči neurohormone koji putuju duž aksona kroz držak hipofize (infundibulum) i potom se izlučuju u krvne žile prednjeg režnja hipofize (adenohipofize) i stražnjeg režnja hipofize (neurohipofize).
No, pritom razlikujemo dva zasebna sustava. Jedan sustav djeluje izravno na ciljne organe u tijelu (hormoni se izluče izravno u sistemski krvotok u području neurohipofize - npr. ADH i oksitocin koje stražnji režanj hipofize tada pohranjuje i izlučuje), dok drugi sustav na ciljne organe djeluje neizravno, nadzirući aktivnost adenohipofize.
Tako hipotalamus regulira izlučivanje prednjeg režnja hipofize, a prednji režanj hipofize kontrolira rad štitne žlijezde, kore nadbubrežne žlijezde i gonada.
Slika 2. Djelovanje hipotalamusa i hipofize: 1 hipotalamus; 2 držak (infundibulum); 3 stražnji režanj hipofize (neurohipofiza); 4 prednji režanj hipofize (adenohipofiza); 6 glomeruli bubrega; 7 i 10 mliječne žlijezde; 8 glatki mišići maternice; 9 kosti, tkiva; 11 testis; 14 jajnik; 15 štitna žlijezda; 16 nadbubrežna žlijezda
A ŠTO JE S NAMA KOJI NEMAMO MATERNICU?
Uffff :))))
Čitav taj proces reguliran je mehanizmom povratne sprege.
U hipotalamusu se nalaze i centri koji s ostalim centrima reguliraju emocionalni život i pamćenje.
Hipotalamus je moždano područje što integrira različite osjetne, motoričke i autonomne reakcije u cjelovite oblike ponašanja. Većina tih oblika ponašanja tipična je za izražavanje emocionalnih i motivacijskih stanja. Stoga možemo zaključiti da se integracijska uloga hipotalamusa sastoji u usklađivanju emocionalnih stanja s načinom njihovog izražavanja ponašanjem.
-----
Pa logično je da nam je centar u centu izmeđumozga :)))
05.07.2005. u 21:17 | Prijavi nepoćudni blog | Dodaj komentar
Pa valjda jaaaaako mala? Kolko?
Autor: ljepotamisli | 05.07.2005. u 21:19 | opcije
ljepotice, nešto si se uvatija vrlo glave u zadnje vrime. :-)
Autor: Diana_edis | 05.07.2005. u 21:27 | opcije
a daaaa, ulogu neurona mi je jako poznata ... to je ono šta neurozni ljudi imaju :))) nemam pojma, ništa ti ja neznam, jer sve što su me oni naučili meni je to jako upitno - ja znam da djelujem direktno iz zrna graška - a kako ... e pa tu je sada već pitanje vrlo suptilno ... jer, vodikovi spojevi, pa onda vodena biać, pa te suptilne kemije ... neurona ima koja kila u nama jel tako :))) Ja mislim da je sve puno suptilnije i puno tananije od onoga što su do sada skužili. Oni vide bio hardver - ali softverski dio ne kuže niti tih 1% :)) šta kažu za neurone?
Autor: ljepotamisli | 05.07.2005. u 21:30 | opcije
Ma jebeš Glavu Dijana - nema ti ona veze s nama. :)) Jeboga kurac od ofce, pa jedino je glava ono di ima problema - najveći sexualni organ je mozak - e pa, di da se ulovim. :)) harmonici su harmonični od lufta pa sve do dnk i još sitnije :) svemir je u nama - čudesan. Vodenomisleći svemirci, jebiga, zar nismo. Letimo svemirom a magnetski pol zemlje se mijenja a pojavljuju se nove planete ... pa jebote zar to nije interesantno ... a maternica u hipotalamusu :)) mikromisleći - pa onda je i ameba malo više mudra nego to mi mislimo :)
Autor: ljepotamisli | 05.07.2005. u 21:34 | opcije
NEURONI
Čitav živčani sustav građen je od živčanih stanica - neurona. Sastoje se od tijela stanice s kojeg se pruža veći broj kraćih živčanih vlakana - dendrita i po jedno duže živčano vlakno - akson ili neurit. Dendriti su obično dobro razgranati poput krošnje stabla. Slično je razgranat i završni dio aksona te ima izgled korijenja biljke. Živčane stanice se međusobno povezuju živčano-živčanom vezom (sinapsom) i to dendritima i aksonima. :)) eto, tako nekako, izgleda da nam u glavi RASTE DRVEĆE :)))MOZAK SE RAZVIJA KORIŠTENJEM -
Prof.dr.sc. Oskar P. SPRINGER, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb
Autor: ljepotamisli | 05.07.2005. u 21:39 | opcije
U mozgu se živčane stanice povezuju po načelu - svaka sa svakom. (ZNAO SAM DA JE GRUPNJAK PRIRODAN :))).Brojni ogranci aksona sinaptički se povezuju s dendritima većeg broja susjednih neurona. To međusobno povezivanje neurona nazivamo umreživanjem. Skupinu umreženih neurona koji čine neku funkcionalnu cjelinu nazivamo - neuronskim sklopom. Što je više međusobno povezanih neurona u nekom neuronskom sklopu, to je bolja sposobnost toga dijela mozga.:)) ZNAČI - ako ima više korjenja i bolja umreženost - LAKŠE MISLIŠ o bilo čemu. :)) Svemozgovno promišljanje. :))
Autor: ljepotamisli | 05.07.2005. u 21:42 | opcije
Ja ti se Lejla bavim POSTAVLJANJEM PITANJA :))) a svatko sebi onda pojasni kako pojasni - ja sam samo misleća kapljica vode koja promišlja o mnogim stvarima, na drugačiji ili na svakakav način - a oficijelna medicina ili znanost su jako korisne - jer imaju aparate da pogledaju ono što mogu vidjeti. Drugi dio je njihova interpretacija toga što vide - to je njihova stvar koju ja ne uzimam u obzir - samo gledam i mislim i uspoređujem sa praksom, sa iskustvima. Život je logičan, a oni su ponekad jako nelogični i jako komplicirani. Ponekad kažu da se nešto razvija - a onda zaključe da se razvije i da se ne razvija više. E pa jebeš im takovu logiku. Mjere mozak magnetskim rezonancama, a nemaju pojma što je magnet. Smješno je to, pa je onda korištenje tih informacija za mene izazov eliminacije mnogih gluposi. Eto tako nekako cca Lely. :))
Autor: ljepotamisli | 05.07.2005. u 21:46 | opcije
EVO NJIHOVOG PROMIŠLJANJA: Među živčanim stanicama pojedine su se razvile u posebne specijalizirane prijamne (osjetilne, senzoričke, receptorske) stanice, tako da mogu primati samo određenu vrstu podražaja kao što su npr. dodir, tlak, toplo, hladno, okus, miris, zvuk, svjetlo, boje i dr. Osjetilna živčana stanica prima neposredno podražaj samo na svom receptivnom polju, a to su najčešće vlakna dendrita ili samo tijelo neurona.
Na mjestu podraživanja dogodit će se niz osmotskih i električnih promjena. Podražajno sredstvo uzrokovat će promjenu stabilnosti membrane receptora što dovodi do otvaranja ionskih kanala za ione natrija (Na+). Kako u izvanstaničnoj tekućini tj. u okolini receptora ima puno više iona natrija negoli u staničnoj tekućini u neuronu, to će ioni natrija difundirati kroz otvorene ionske kanale, i u podraženom dijelu neurona uzrokovat će promjenu električnog naboja, tj. depolarizaciju. Nepodraženi receptor bio je električki negativno nabijen zbog koncentracijskih odnosa iona u staničnoj tekućini prema izvanstaničnoj tekućini (-90 mV), a nakon podraživanja, zbog ulaska pozitivnih natrijevih iona postaje električki pozitivan (+50 mV). Promijenjeni električni potencijal receptora prenosi se dalje dendritom u tijelo neurona, a odatle aksonom do završnih nožica, tj . do sinaptičkog završetka. --- Mjereno VOLTMETROM, 50mili Volta ... ali taj voltmetar radi na principu indukcije - znači KOJ KURAC ZAPRAVO MJERE? Nešto da, ali neznaju što. To je kao da kompresorom popravljaš zub ili stočnom vagom mjeriš sastojke za tortu. :))))))
Autor: ljepotamisli | 05.07.2005. u 21:49 | opcije
Moj je mozak jedinstveni organ, koji nema male ladice u kojima su sasjeckana znanja. To je moja priroda - a njihova interpretacija je iz njihove prakse - kakva misao - takav mozak. Logično zar ne. :))
Autor: ljepotamisli | 05.07.2005. u 21:52 | opcije
Rezonanca je postupak dovođenja dvaju titrajnih sklopova u frekvenciju u kojoj titraju skupa pojedini harmonici. Znači mozak ti titra, a oni pomoću magneta podešavaju i 'love' tvoje titraje. Ali tvoj mozak nije električni sklop i radioprimopredajnik nego živi harmonični organizam. A oni o elektromagnetu neznaju ništa - znaju da postoji i znaju da djeluje - ali NEZNAJU ŠTO MJERE - kako god se to zvalo! Rezonanca ili skeniranje ili kopanje po mozgu magnetima. :))))
Autor: ljepotamisli | 05.07.2005. u 21:55 | opcije
n'fato:))06.07.2005. 13:00:25 [Pa opće je poznato što se mjeri kad se mjeri bilo što:)]BOLOŠTOKAVSKO mjereje je jedna jako napredna stara tehnologija mjerenja. Čim ugledaš BUBREGE, odredi početnu cijenu, i kreni prema rasprodaji MUDA. :))) [Mjeri se odstupanje od općepriznatog odstupanja.]Savršeno! MJERI SE ODSTUPANJE OD OPĆEPRIZNATOG ODSTUPANJA!! :))) [Ako ti nešto ne titra kako je propisano,onda titraš nepravilno. Propisana tolerancija 0,5-0,7% gore ili dolje.] O daaa. Tolerancija PROPISANIH odstupanja je količinski pučanstvu sve veća, a po pojedinačnom slučaju SVE MANJA. Smanjila se tolerancija DOZVOLJENOG odstupa u razmišljanju na -0,2 do +0,1 %!! Ali se zato povečala količina razmišljanja ma sve segmente PRAZNOG BUREKA BEZ TIJESTA. :))) [Sad razmišljam da li su jajnici zadovoljavajuća zamjena za testise, a da bi mehanizam povratne sprege funkcionirao propisano. Možda moraš imati i jedno i drugo ko na slici2.] Teka ako imaš i jedno i drugo, kao na sliki2, tek tada si kompletna. Pa to je valjda jasno ko dan, a i osjeti se odmah ispunjena kompletiranost. :))) O suptilnijim mjerenjima HARMONIKA unutar nosivih frekvencija - naravno oni nemaju pojma niti u glazbi, a kamo li u glavi. :)))
Autor: ljepotamisli | 09.07.2005. u 7:32 | opcije