Gle tko to govori

USAMLJENOST
"Osnovu svega predstavlja tema usamljenosti. Suprotna njena strana je tema druzenja. Orudjenost i zajednistvo - najvaznije su stvari u ljudskom postojanju, oko njih se okrece i cjelokupni religiozni zivot covjekov. Kako savladati otudjenost i razdvojenost? Religija ne predstavlja nista drugo do postizanje bliskosti, srodstva."

ZAL (blisko pojmu "ceznja")
"Zal predstavlja moju drugu osnovnu temu… Potrebno je umjeti praviti razliku izmedju zala, straha i dosade. Zal je usmjeren prema najvisem svijetu i pracen je osjecajem nistavila, praznine, propadanja ovog svijeta. Zal je okrenut prema transcendentnom ali on istodobno oznacava i nespajanje sa transcendentnim, on predstavlja bezdan izmedju mene kao licnosti i transcendentnog. To je zal za transcendentnim, za necim drugacijim od ovoga svijeta, za necim sto prelazi njegove granice. On, medjutim, govori o usamljenosti pred licem transcendentnog. To je u samoj stvari do krajnosti doveden sukob izmedju mog zivota u ovom svijetu i transcendentnog. Zal moze uciniti da se u covjeku pocne razvijati svijest o Bogu, ali on isto tako predstavlja i prozivljavanje bogonapustenosti. On se nalazi izmedju transcendentnog i bezdanog bitisanja.
Strepnja i dosada su usmjereni ne prema najvisem, vec mrema najnizem svijetu. Strepnja govori o opasnosti koja nam prijeti od donjeg svijeta. Dosada govori o praznini i odvratnosti tog donjeg svijeta."

"…Pogresno je smatrati da je zal nastao zbog nedovoljne snage; zal nastaje upravo zbog prevelike snage.
… Zal u saamoj stvari, uvijek predstavlja zelju za vjecnoscu, nemogucnost covjekovu da se pomiri sa vremenom."

STVARALASTVO
"Stvaralastvo" sam suprotstavio "bitisanju". "Stvaralastvo" nije "zivot", stvaralastvo je poriv i uzletanje, ono se uzdize iznad "zivota" i ustremljeno je nekuda van svih granica, medja, nekuda ka transcendentnom.
… Mnogi vole govoriti da su zaljubljeni u zivot. Nikada to nisam mogao reci, govorio sam samome sebi da sam zaljubljen u stvaralastvo, u stvarlacku ekstazu. Konacnost zivota izaziva osjecanje zala. Interesantan je samo covjek u kome postoje porivi ka beskonacnosti.
… nisam posjedovao vjestinu zivljenja, nisam urio koristiti zivot. Za "vjestinu zivljenja" potrebno je usredsrediti se na konacnost, pogruziti se u nju, potrebno je voljeti zivot u vremenu… Taj "objektivni" svijet, taj "objektivni" zivot nije nista drugo do sahrana u konacnom… Zbog toga zivot predstavlja nesto nalik na umiranje beskonacnog u konacnom, vjecnog u privremenom.

SLOBODA
Nastao sam od slobode, ona je moj roditelj. Sloboda za mene predstavlja prvobitno postojanje.
… U meni vlada osnovno ubjedjenje da Bog prisustvuje samo u slobodi i da djeluje samo kroz slobodu. Sloboda je jedino sto treba biti sakralizirano; sve ostale lazne sakralizacije koje ispunjavaju historiju, moraju biti desakralizirane.

… Znao sam medjutim uvijek da sloboda radja patnju, a da odbacivanje, odricanje od slobode smanjuje patnju. Sloboda nije laka, kako to misle njeni prijatelji koji je klevecu, sloboda je teska, ona predstavlja tesko breme.

… Uvijek sam mislio da je sloboda aristokratska, a ne demokratska. Ogromna masa ljudi uopce ne voli niti trazi slobodu. Revolucionarne mase ne vole slobodu.

… Nikakav utjecaj uma nisam mogao prihvatiti drugacije, do prethodno dobivsi dozvolu od moje slobode. Sve sto nije poticalo od duha izazivalo je u meni odbojnost.

… Usamljen sam u svojoj aristokratskoj ljubavi prema slobodi i u svom postovanju osobnog nacela, isto onako kao sto sam bio cijelog svog zivota… Svaka okupljena masa je neprijateljski nastrojena prema slobodi. Reci cu cak radikalnije: svako postojece, do sada organizirano drustvo, ili drustvo koje se organizira, neprijateljski je nastrojeno prema slobodi i sklono je negiranti ljudsku licnost… Licnost koja je postala svjesna svoje vrijednosti i svoje prvobitne slobode, ostaje usamljena pred drustvom, pred masovnim procesima historije. Demokratsko stoljece - stoljece je malogradjanstine i ono ne odgovara ispoljavanjima jakih licnosti.

… Sloboda ne predstavlja individualizam. To je predrasuda. Sloboda savjesti se nalazi van teme o individualizmu. Sloboda ne predstavlja samozatvaranje ili izolaciju; Sloboda predstavlja rastvaranje i stvaralastvo, put ka razotkrivanju univerzuma u meni. Razmisljajuci, medjutim, o svojoj borbi za slobodu, moram priznati da je ta borba cesto povecavala moju usamljenost i moj sukob sa vanjskim svijetom. Pathos slobode je stvorio u meni i unutarnji konflikt, prije svega konflikt slobode i sazaljenja, koji smatram za osnovni.