PIRAMIDA....

Prekid braka u koji su kao nijemi svjedoci uključena i djeca, ostavlja dugotrajne emocionalne tragove na svim sudionicima, a i koštat će mnogo novca
Prema statistikama, u Hrvatskoj se raspada svaki četvrti brak. Tako je u 2003. bilo čak 4934 razvoda. No zanimljivo je da je unatoč tome institucija braka, još relativno stabilna. Najviše je razvoda zabilježeno sedamdesetih, kada se prosječno na godinu razilazilo više od 5800 parova. No tada se i sklapalo više brakova nego danas. Suživot bez vjenčanog lista ili samački život postaju tako sve češćom pojavom u modernom društvu. Sve se više žena odlučuje na majčinstvo izvan braka, pa je tako lani među ukupno rođenima bilo 10,1 posto izvanbračne djece.Oni pak koji se odluče za bračni život u svoju bi odluku trebali biti potpuno sigurni kako bi izbjegli problematičnu proceduru razvoda. Gotovo nijedan razvod ne prolazi bez trauma i stresa, a ako se jedan od supružnika protivi rastavi, mučan je proces dodatno začinjen pakostima i borbom za podjelu imovine ili pak dogovorom o uzdržavanju djece. »Dva su načina raskida građanskog braka: sporazumni u kojem se obje strane slažu o prekidu bračne zajednice ili onaj u kojem jedna strana ne želi razvod. Stranka koja želi razvod podiže tužbu za razvod braka«, rekao je odvjetnik Alan Pešušić. Tužbom za razvod braka pak uvlačite se u proces povlačenja po sudovima u kojoj treba dokazati zakonske pretpostavke osnovanosti tužbenog zahtjeva.No čak i kada obje strane žele okončati brak, a nemaju djece niti im je imovina sporna, na službenu potvrdu razvoda mogu čekati i četiri mjeseca. »Duljina spora ovisit će i o tome koliko je sudac koji je dobio predmet opterećen i kad taj predmet može doći na red, jer zbog drugih predmeta sudac fizički ne može sazvati raspravu«, pojasnio je odvjetnik Pešušić. Ako supružnici imaju djecu, postupak je drukčiji. Onda naime, moraju kod centra za socijalnu skrb, što je obvezno prije sudskog postupka, proći postupak mirenja, odnosno posredovanja. No dulje od same brakorazvodne parnice traje postupak podjele zajedničke imovine. Ti postupci znaju biti toliko dugi i skupi pa ponekad znaju premašiti i samu vrijednost zajedničke imovine. Stoga je uvijek preporučljivo dogovoriti se izvan suda, jer se samo na dobivanje izvatka iz zemljišne knjige, na nekim hrvatskim sudovima, čeka oko mjesec dana. No svaka je brakorazvodna parnica traumatična... »Razvod je jedan od najstresnijih događaja, za bračne partnere i za djecu, jer je riječ o potpunoj promjeni života, od odluke gdje će supružnici živjeti i kome će pripasti djeca«, rekla je Gordana Keresteš, docentica razvojne psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dodavši da prilagodba djeteta ovisi i o tome komuniciraju li roditelji kvalitetno i surađuju li. Nažalost, u praksi se to najčešće ne događa.»Mala djeca koja ne razumiju što se događa, često imaju i osjećaj krivnje«, rekla je psihologinja Keresteš, napominjući kako je bitno da djeca imaju određeni kontinuitet u životu i što manje neizvjesnosti. Razvod ostavlja tragove i na supružnicima. Muškarci će brže stupiti u novi brak, no zanimljivo je da je u drugom braku veća vjerojatnost da će se parovi razvesti. Kako se u 85 posto slučajeva djeca dodjeljuju majkama, one su potom, kao samohrane majke, u ekonomskom smislu često u vrlo nepovoljnu položaju. Brakorazvodne parnice često na površinu izvlače ono najgore u ljudima, što najčešće izazove upravo podjela imovine. Iako se dosta parova na civiliziran način i za dobrobit djece dogovori o podjeli imovine, pa najčešće prodaju zajedničke nekretnine i podjele novac, zna se dogoditi da jedan od supružnika želi ostvariti veću dobit. Tako će se očevi često buniti kada su majke tijekom braka bile kućanice i nisu imale prihoda. No zakon je tu jasan: sva bračna stečevina dijeli se na pola. No kako je dosta teško dokazati koliko je točno imovine stečeno u braku, svaki od supružnika ima pravo dokazivati drukčije. »Podjela imovine također može trajati godinama ovisno o kojem je općinskom sudu riječ i koliko je opterećen. Pred sudom u Zagrebu, gdje je najviše spisa, taj proces može trajati između tri i pet godina. No imovina se ne mora dijeliti u postupku razvoda braka nego se može dijeliti u posebnoj parnici«, rekao je odvjetnik Pešušić. No ni sudski troškovi nisu zanemariva stavka, jer u parnici koja se vodi o podjeli imovine izlazak na sud ovisi o vrijednosti imovine zbog koje se supružnici spore. U brakorazvodnoj parnici pak jedno ročište stoji 500 kuna, pa možda baš zbog toga u praksi sporovi najčešće završavaju sporazumom. Duboke posljedice za emocionalni život djeceTraumatska rastava ostavlja dugotrajne tragove na djeci. Djeca će rastavljenih roditelja slično formirati i svoje emocionalne veze, tvrde američki znanstvenici. Judith Wallerstein sa sveučilišta Berkeley usporedila je djecu rastavljenih i onu iz »normalnih« obitelji i dokazala da rastava roditelja ostavlja duboke i dugotrajne posljedice na emocionalan život