pogled kroz prozor

ove raskosne boje jeseni blijede i pomalo dolazi onaj tmurniji i sivlji dio, a ja se vec veselim kada ce ovaj moj brijeg zabijeliti.

....da pozdravim i da vidim sta se "kuha" u bloskom kotlicu?
Jel imate krilca od sismisa, zmijski rep, paukovu mrezu i sve sta treba za noc od coprnica ;)
Link

_kad si gladan nisi svoj_
Link
Link

pogled iz sela moga malenoga na veliki svijet i okolicu:p
I ova slika nema veze s tekstom a bome niti tekst sa slikom. (ali kaj je naslovnica bloga bez slika)

Mislim si,( normalno uz pranje sudja) koliko ja samu sebe poznajem?
Poznajem se, mislim da.... da. Jel bi se mogla opisati. Bi ali onako?u karikaturi.:)
I to samo vanjski izgled. Ali kakva sam u stvari kao osoba e to je vec nesto skroz drukcije. Tu zapne, nemam pojma. Cesto puta i sama sebe iznenadim i pitam se, nakon nekog remekdjelnog istupa, jesam to u opće bila ja?

A vi??
Poznajete li sebe stvarno. I da li bi uopce sami sebe nekom preporucili, onako kao dobru partiju za vezu, brak, neko biznis partnersto?
Mozete li sami za sebe reci: to je To!

p.s. ja ne mogu.

....i to forte. Link
Pranje sudja i peglanje, to su meni najdrazi poslovi kada stignu tmurni dani bas kao ovaj danas.
Milina....
I tak surfam ja s mojom peglom, cak mi i ugodno toplo i bez grijanja, a na pamet mi padaju koje kakve teme, taman za bloske zapise. No kad je posal bil gotov skroz sam zaboravila kaj sam u stvari vam htjela napisati.....
Zato samo link-ovlje ostavljam, mozda se jos i sjetim. :)??
Link
jos samo jedan
Link

(novozelandsko bozicno drvce)
Cesto idem kroz zagrebacki Botanicki vrt , na vlak.
Je....lijep je ali bi mogao biti i puno ljepsi.
Neki dijelovi su prilicno zapusteni no, radi se pa ima nade.
.... nisam htjela kritizirati, volim prolaziti tom oazom, ne samo zato jel mi je najblize do zeljeznickog nego i zato jer volim boje prirode u stvari promijenjivost boja koja je u tom vrtu jako uocljiva. Da svaki dan slikam neki odredjeni kadar, on bi, svaki dan bio bar malo drugaciji.
Ovaj mi je" malisan" u kavezu posebno upao u oko, tuzna mi je ta slika.
Neznam zasto je u kavezu, mogu samo pretpostaviti, trebalo ga zastititi od nas, ljudi....? ;(

Link
(mislim da je to stribor kako su alis i arapo rekle i tim tragom nadjoh ovaj gore link....;))...)
I je! ;)

Ima jos tih ljepota:

A joj....cemu to zavaravanje sebe!??
Najvise nas ovdje na blogu je dobrano prekoracilo pedesetu ili je na dobrom putu....

Muskarci, mislim da ste cak u vecoj zabludi od nas zena.

Znamo se mi zanositi i te kak....visok, sarmantan, malo prosjed, uredan, nasmijan odrzavanog zubala, kavalir itd.
da i ne ulazim u one ostale "kule u pjesku": obrazovan, materijalno potkovan, stambeno sredjen i besmrtno zaljubljen samo unas, je :P

Da, jasno vam je da se zezam ali znate ono da u svakoj sali.....

Je to je ovaj zenski svijet, ali vi muski?!!

Jesu vama sve na broju da ste tako umisljeni....
dajte se dobro u spigl pogledajte, najprije, a onda sve redom i dalje.... prije nek vam sline pocnu curiti za jedrim djevama jer sve i ostaje na slinjenju a vi gubite na cijeni kod ovih realnih zenica, vama, koliko toliko dostupnima.
Zene vasih godina su vam nezanimljive jer im grudi vise, rit im vise nije guza, nego to kaj je, to kaj ide uz njezine godine....vise manje. Ili su dehidrirane ili su pre masne... Kosa nije gustih loknica, (strasno:p)a to da je vi gotovo vise i nemate nema veze....itd.

I tako bi ja to mogla jos tu nabrajati do Bozica a da se onoga bitnoga nisam niti dotakla....jer to BITNO ocito nikome nije niti vazno.

....meni, mozda bude i vama.

HOBOTNICE, uobičajeno nepovjerljiva i nedruštvena morska bića, uz malu dozu ecstasyja postaju prijateljski nastrojene i željne dodirivanja, kažu znanstvenici koji smatraju da bi istraživanje njihova ponašanja omogućilo uvid u evolucijski razvoj društvenih odnosa.

Time što su pokazali da hobotnica postaje prijateljski raspoložena nakon određene doze metilenedioksimetamfetina (MDMA, ecstasy ili Molly) znanstvenici vjeruju da su pokazali vezu između društvenog ponašanja ljudi i vrste od koje su se evolucijski odvojili prije više od 500 milijuna godina, prenosi britanski The Guardian.



Gul Dolen, neuroznanstvenik s medicinskog fakulteta Johns Hopkins i voditelj istraživanja, kaže kako je MDMA odlično sredstvo za istraživanje toga može li hobotnica promijeniti društveno ponašanje.

Otkriće sugerira da je tvar u mozgu - serotonin, koji preplavi mozak nakon doze ecstasyja, mogao je potaknuti društveno ponašanje vrlo rano u evolucijskoj povijesti.

Hobotnice su notorno pametne i mogu naučiti kretati se labirintima i otvoriti staklenke kako bi došle do hrane. U normalnim okolnostima vrlo su nedruštvene i pokazuju toliku agresiju jedna prema drugoj da čak mogu pojesti drugu hobotnicu.

"Čak i u sezoni parenja mužjak će samo ostaviti svoju spermu i pobjeći, jer ako se bude zadržao ženka ga može napasti", kaže Dolen.

Prema radu objavljenom u časopisu Current Biology znanstvenici su proučavali ponašanje hobotnica u akvariju koji je bio povezan s još tri komore - jednom praznom, jednom s plastičnom figurom i jednom sa živom hobotnicom u kavezu.

Četiri hobotnice su dobile dozu ecstasyja i utvrđeno je da su pod djelovanjem droge provele više vremena u komori sa zatočenom hobotnicom nego kad nisu bile na drogi.

I njihove interakcije bile su pod djelovanjem droge bitno drukčije. Bez droge kavezu su se približavale oprezno s jednim ispruženim krakom, a pod djelovanjem droge opušteno i prijateljski grleći kavez tako da su izlagale dijelove tijela koje obično ne izlažu drugoj hobotnici, kaže Dolen.

Čini se da postoji sličnost s euforijom koju kod čovjeka izaziva droga - neke su bile zaigrane, izvodile akrobacije u vodi ili grlile uređaj za stvaranje mjehurića, kaže Dolen, a druge su ispružile svih osam krakova i lebdjele izvodeći balet u vodi.

Rezultati su iznenađujući zbog razlike između mozga čovjeka i hobotnice čiji mozak okružuje usni otvor i većina neurona, za koje se čini da funkcioniraju poluautonomno, širi se kroz krakove. Do sada većina istraživanja koja tragaju za biološkom podlogom društvenog ponašanja usmjerila su se na sofisticirane moždane sklopove. Novo istraživanje sugerira da važniju ulogu možda imaju osnovni kemijski procesi u mozgu a posebno serotonin.

Profesor David Nutt, neurofarmakolog s Imperial College London, kaže kako to otkriće predstavlja dodatni dokaz da emocije i empatija postoje u većem broju vrsta i da nisu specifične samo za čovjeka.

''To dokazuje da to nije samo neka posebna ljudska karakteristika, nije čak ni karakteristika samo sisavaca nego karakteristika mozga'', kaže on. ''Također pokazuje da serotonin igra vrlo važnu ulogu u posredovanju društvenih odnosa u mnogim vrstama.''

(Indexhr.)