eye against eye

di mi je sad jebeni bon kojeg sam nekidan kupio?! *#"%& pasmater! a tu je bio na stolu. a treba mi. a nisam ga uopće ostavio u neredu, već sam ga pažljivo stavio u sređeno područje od cca 100 cm2. i tu je trebo bit. a nije. kuac-palac!

ma... u stvari sam se htio samo obratiti narodu i zaželjet vam sve najbolje u dveilljadešestoj, al... koga mi tu zavaravamo? bit će vam onak kak si sami napravite. jest. morate se borit ak oćete da vam bude bolje. pda. neće vam niš donijet djed mraz ni anđeli ni krampus ni valentino ni maškare ni korizma. (bude vam možda sveta kata nešto donijela ;) nema besplatnih ručkova. to ne postoji.
nemojte nikog niš molit. ne dajte se ponižavat. lijepo zasučite rukave, trgnite se i izborite za sve što mislite da vam pripada. eto.
e! aj... nek vam je zdravlja. po difoltu. u stvari vam želim svima čistu savjest. iiiii... da ne morate gledat u pod jer tamo obično nema niš zanimljivoga. ak nađete kakve pare ipak, vratite ih onome ko ih je izgubio. ak ne nađete sretnog izgubioca, onda se zapite sa prijateljima. nemojte bit škrti i sebični. mala doza sebičnosti se ipak tolerira. daklem, želim vam pogled u visini očiju. horizonta. jest, oblaci su lijepi, ali ne morate ih unišitavat paranjem nosevima. žene, gledajte u kameru! :) mislio sam vam smanjit poreze i daće i desetine, al nitko se ne bui pa neću. baš si mislim da bih mogao smanjit desetinu na devetinu :) evo, da javno objavim narodu da smanjujem desetinu na devetinu, mislim da bi 95% ljudi to dočekalo s oduševljem i bili bi uvjereni kak sam dobar vladar :)

ne mogu više trkeljat. idem tražit bon. aj!

johan je ponavljao da će se ubit i lupao se sa dva uperena prsta u sljepoočnicu... kaže da nema više za šta živit. pet banki na grbači, a nema ni žene ni djece. kurvanja mu je dosta. još je rekao da mu je pigijeva smrt odnijela pola života. govorio sam mu da sere i da sigurno ima djece negdje samo ih treba potražit. izmišljao sam još razne razloge zašto se ne bi trebao ubit, ali sam ih zaboravio. moguće je da ni sam nisam vjerovao u razloge zašto bi on još trebao živjeti, al opet, nije lijepo čovjeka ohrabrivat u namjeri samoubojstva. na božić. već sad je legenda. pomalo olinjala, ali legenda. ne bi mu nitko zamjerio. nitko se ne bi previše čudio. samo bi se svi suočili sa činjenicom da ćemo ga ubuduće vidjeti jedino u sjećanjima... i otamo bi nam prkosio i kezio se. zajedno sa pigijem. al pigi se ne bi kezio ni prkosio. on je bio miran momak...
stari me nazvao i *onim* glasom mi je rekao da mi je umro školski. pa, reko, koji? tu je on bubnuo neko prezime koje mi ništa nije značilo i tu izjavu sam stavio u ladicu sa ostalim trabunjanjima starog. onda sam se nakon par dana čuo sa matijom i on mi je rekao da je umro pigi. reko, nemoj jebat! pigi? šta mu bi? nemam pojma. neka bakterija. nešto...
nitko sa sigurnošću ne zna šta mu je bilo. jedino možda liječnici. a i oni su navodno čekali nalaze iz zagreba koji nisu došli jer je čovjek u međuvremenu umro. četiri dana u bolnici. drugi dan mu je čak bilo bolje. ekipa je pila i zajebavala se na njegov račun. dva dana nakon toga je umro, što je ostavilo neugodan muk i gomilu upitnika iza sebe... skoro ko stevo čenejac, samo sa drugim intrigama oko sebe.

otvara se nova birtija u feričancima i već se planira neki memorijani party na godišnjicu smrti. ne bih tada volio biti u johanovoj blizini. ako poživi...

pandan je ekvivalent mužjaku od pande...

[ carmen queasy / skin. maxim. fič'ring. ovo-ovo... ab ovo]

(ide i slikica...)

[aplod: hatetepe://wewewe.imiđžis.kom/imiđž_od_z-kinža.đžejpeg ]

(ajd imajte razumjevanja, ovo je još jedan iz moje umobolnice :)


kako se zove imaginarna aždaja?





virtuALA :)


(a štajaznam, meni je onak polusmješno. ak neko ima ideju kak bi bolje zvučalo i bilo urnebesno, nek mi se javi na broj telephona 0910/zlo i naopako [ 666-999 za one s numeričkom tastaturom ] ili na mail the-king@kingdom.com)

DOŠO JE ĐITERBAG!

:)

zippo je kresnuo, vrh tigarete se zažario... udah, izdah. vršci prstiju u poluekstazi prelaze preko tipaka... jebate, moram neku zaštitu za monitor nabavit. protu dima. i raznih spolnih bolesti što sreće na golišavim slikama interneta.
nu, kat d-krap...

daklem, otišla je maja za koju sam mislio da se zove ana, a to mi je rekla nataša za koju sam mislio da se zove snježana. u stvari, od nataše sam saznao da je njeno pravo ime maja, a od ane sam saznao da je otišla. e. a i nije baš otišla već je više onak... dobila otkaz. moja maja :'( ona je ta koja se borila da se na vrijeme naruči lucky e da bih ja imo šta pušit. ona je ta koja mi je davala pivo u bocama iako boce nisam donio. ona je ta koja je vjerovala u LJUBAV! e, a ova nova (ana), samo je rekla da nema i da vjerojatno neće više ni bit i da si kupim negdje drugdje. pa zamisli! pa jebote, reko' otić ću kupit negdje drugdje par šteka i donijet ih u kioks da ima kad oću. jebote drugi kioks! neću drugi kioks. jesam se zato borio sve ove godine?! ma mislim... no, dobro. nova je. ne zna me još tak dobro iako moram priznat da smo ostvarili prilično dobar kontakt u ova dva kratka susreta. čini mi se da se s njom da i malo ozbiljnije pričat. evo danas smo imali intelektualni razgovor o tome koja je dobra zamjena za luckyja. mislim, mala nema pojma, al smo ipak raspravljali na jednoj višoj razini.
nataša još uvijek skuplja novce za jahtu (lijepo mi je to ime - nataša). nekidan me pitala da joj ostavim 40 kn. alo! pa reko', ne moraš odma neku luksuznu jahtu kupit. malo po malo. pedeset lipa po pedeset lipa, pa vidi. kupiš prvo manju jahtu da se vozikaš i dok se vozikaš, skupljaš pare za veću. treba bit skroman. a mlada je još i sve bi odma. nestrpljiva je. tak da joj ja dođem ko glas razuma i vodič kroz život. poluvodič.

pda. dobila je otkaz jer je dva dana povraćala i nije mogla doć na poso. dobra, vrijedna, pametna (IMHO). pa ti vidi...

nakon što sam prvi put pogledao taj film (requiem for a dream), osjećao sam se nekako utješeno. to je bio film sa happy endom. osjećao sam se dobro. jest lega osto bez ruke, ali barem je preživio. jest drugi lega završio u zatvoru, ali tamo se barem skinuo sa svih sranja na kojima je bio. jest baba otišla totalno u kurac, al i ona je jebga preživjela i vratila se kakvom takvom prijašnjem životu... jedino ova Jennifer... za nju nisam siguran šta je bilo na kraju, kak je završila... ona se možda nastavila jebat za drogu. valda je tak trebalo bit. ruku na srce, ko je neb' jebo, nek prvi baci kamen. pa makar i za drogu.
eto. sad sam ga opet gledo, i opet mislim da je dobro. tak ja to vidim. to je jebeni hepiend i gotovo.

uglavnom, išo sam se malo prošetat sad vani. po zadatku (btw, mission accomplished). i super je vani. jes da mi tu na ekranu pišu neki minusi, al uopće se ne kuži. kristalno je svježe. osvježavajuće. i božji mir i tišina je. i dobije se poseban ugođaj u slušalicama. nezagađen. čist. tako sam se prisjetio kako sting ima čak i jednu dobru pjesmu. mad about you. i onda me pokupila svjetlosna zraka i vratila me... koliko? štajaznam... jedno 10ak godina unazad. u makarsku. fajrunt u... gaudeamusu? bila je ona grota, onaj neki šminkerski disko i ovaj u kojem smo se zatekli ljeta gospodnjeg. mislim da je gaudeamus il tak nešto. no... fajrunt. prazan disko, samo nas par još bauljamo i valjamo se po podu. i tad mi se toliko slušala ta stvar da sam se popeo do di-đžeja i pito ga da mi pusti. taman je pušćo zadnju stvar i polako spremo stvari. nemalo me iznenadilo kad sam pod prigušenim plavim neonom prepoznao ni manje ni manje nego - šveca sinišu. reko, daj stari jel mi možeš pustiti bla-bla... e, a on onak... počeo se nešto izmotavat, ispričavat, em je tu već danima, em nije spavo, em je umoran, em je nedojeban, em je sve što ne bi trebo bit. maltene mi se rasplako na ramenu od muke, al pjesmu mi nije pustio jer je em-već-pospremao-cedejove. a reko, jes' neki...
bilo je vruće tog ljeta u makarskoj. bilo je vruće tog ljeta svagdje. sad je zima. i dobro je.

trgaju mi meso

zubima i panđžama

izvadili su mi srce

i nabili na kolac

život ne teče više

mojim tijelom

već u crvenim potocima

natapa jalovu zemlju

"ružan prizor", pomislih

"bolje da odem odavde"

maknuo sam komad već potamnjele paučine koja mi je visila iznad stolice. platforma za sudden strike, kako sam ja to vidio... mudar plan, prijatelju, ali očigledno se nije sve odvilo kako si planirao. e, pa nisam ni ja tako blesav. i uopće nisam lak plijen. pogotovo za tebe osmonogi prijatelju.
gle, narode... ONI imaju 8! (osam) očiju. četiri jebena para. to sigurno nije zato što obožavaju stavljat maskaru i uvijat si trepavice. ne. istina je bliže onom "da te bolje vidim"! toliko očiju im isključivo služi za kebanje. zli mali monstrumi. samo se pritaje u neki ćošak i kao nezainteresirano provode dane.... mjok, more. kebaju i vrebaju. čekaju najmanji znak nepažnje da te zaskoče. da ti se krvi napiju. e, i onda kad idem spavat... cijela soba mi se rasvjetli od sjaja u njegovih osam očiju, jer se sav poveseli kako će me neometano uhvatit na spavanju. ma reko', frigaj se ti, mali prijatelju, možda imam samo dva oka, ali za tebe je jedno uvijek otvoreno!

pda... i onda ti tak u neko nedoba zapišti signal za esemes poruku. i onda se još neko vrijeme poigravaš sam sa sobom pogađajući od koga bi mogla biti ta poruka. i naravno da ne pogodiš. jer dolazi iz sasvim desetog smjera od svih smjerova koje si si mogao zamisliti. od sasvim desete osobe. i ona ti je na kraju zahvalna što si *uopće* komunicirao s njom...
...and it's not about me. it's about anybody...
...and it sounds so comfortable and sad at the-same time...

"all around me are familiar faces
warn out places, warn out faces
bright and early for the daily races
going nowhere, going nowhere

the-tears are filling up their glasses
no expression, no expression
hide my head i wanna drown my sorrow
no tomorrow, no tomorrow

then I find it kinda funny
I find it kinda sad
the-dreams in which i'm dying
are the best i've ever had
I find it hard to tell you
I find it hard to take
when people run in circles
it's a very very
mad world, mad world..."

[ michael andrews / mad world ]

aaaaaa, ste vidli? neko nam je zacep'o mjesec popola. uzelo nam ga pola od oka. a možda se i sam zacepo. dok je bio srp, pa je nepažljivo rukovo sam sobom. možda je to bio i srp-njenog-djeda... ko b' ga znao... svakakve se stvari događaju po danu a da ne možemo vidit ni percipisat. to je zato jer se oči privikavaju na tamu. mrak. pa sve moš vidit po mraku. po danu nemoš. jer te sunce zasljepi. to mi nije jasno. kak nam se oči mogu priviknut na mrak, a na dan ne mogu... ste čuli kad da nam se oči privikavaju na svjetlo? niste. a na mrak? jeste. kuuiš... meni je to mrak! zato i živim noću. da sve vidim. da znam šta se događa.

donio sam odluku danas. to je projekt u stvari. jebeni jedan projekt. naću si pen-frenda. sa suprotne polutke. dijagonalno. naću si entuzijasta i istraživača i znatiželjnika na drugoj poluTci. vičnog pisanju. pa ćemo razmjenjivat poruke o tome što se događa u mraku. to pen-frendo će bit moje oči na poluTci tamnoj kad je kod mene svjetlo, a ja ću bit njegovo. i sve ćemo znat šta se događa. i znat ću onda kako se sasjeklo mjeseco. i slike ću imat. uložit ćemo u opremu. trebam donacije. da imam šta uložit. ko da donaciju, ima besplatni sabskripšn na informcije o svemu. mjesec dana (to vam je onaj perijod od jednog sasecanja mjeseca, pa do drugog). molim.

www.money-for-nothing.org

fala.

uvijek me ovaj pita "a kome šaljete poruku?"

reko boli te kua kome šaljem. kad bih ti reko, to onda ne bi bila PRIVATNA poruka!!!!

mjkumljuturakiju!!!!

ajmo tamburaši!

"another turning point, a fork stuck in the road.
time grabs you by the-wrist, directs you where to go..."

ma evo, baš u zadnje vrijeme čitam knjigu tu neku. riječnik ovih i onih riječi. zanimljivo štivo. sve je neš u kakti natuknicama pisano i baš je fora. recimo, batler se pojavi odmah negdje na početku. pak si mislim da se bu i na kraju negdje utjelovio. namjerno se spominje tako rano ne bismo li potpuno zaboravili na njega i bavili se drugim pojmovima, a na kraju će iskočit i uzviknut: "HA! jesam vas!" nego dobro... pustimo sad njega i njegove male radosti. pravićemo se iznenađeni na kraju. za oko mi je u stvari zapela kontrola. "kontrola". ne znam kako vama, ali meni je to baš jedna zanimljiva riječ. kontrola. ono... nit smrdi, nit miriši. reko bi čovjek da nema neke negativne konotacije kad se ovak ovlaš spomene. kontrola...
kak to vama zvuči? meni intrigantno. (znam reć "intrigantno" jer sam već na "K". BTW, od kinga ni spomena...) mislim, kaj... svima nam je kontrola super kad je u našim rukama. onda rulez. imam kontrolu. super. osjećam se ko ronaldinjo s loptom. e, a šta ak si lopta?

viš... ak kažeš "manipulacija", masa to odma shvati negativno. (saće me jebat jer sam već na "M", al jebga...) ...

...možda se čini ko da se zakopavam. ko da ću se zavrtit u krug... ali to je samo zato što se to i događa. ne znam kud bih s tom "kontrolom". any idea?

[ green day / time of your life ]

ukratko: tak-tak...

tak-tak sam bio nalakćen na izbočinu ispod prozora koja služi za komunikaciju materijalnim dobrima između kioksičarke i mene. kao i obično, i verbalno sam komunicirao sa kioksičarkom dok je ona ta dobra sakupljala po skučenom prostoru... onda je došao taj neki lik. cca četrdesetpetak godina. situiran. primio se za kvaku da uđe. odmah se izdao. nije odavde. not a regular guest, I'd say... pomalo užurban, nervozan. (sigurno ga komad poslo po kondome, mislim si.) "jel radi ovo?", upita on mene još uvijek nalakćenog sa stavom "ravna-mi-slavonija". reko' "da". i tu on krene svojim laktovima ulazit u moj laktaški prostor jer ja tu samo stojim ko drvena marija, a on mora kondome kupit. za brz i siguran snošaj. pak sam ga odma skužio da će ispast glup i meni i sebi i kioksičarki i svima u ulici, pa sam mu naizgled prepustio dio svog teritorija samo da ga u konačnici mogu potuć do nogu. ne tako lako. pustio sam ga da se gura. da se bori. kad se napokon sa pola glave probio do prozorčića, počeo je vikat kioksičarki šta on oće. nisam ga slušao šta je vikao, ali uvjeren sam da je tražio one neke extra safe, extra small. samo sam ga fixirao pogledom. čekao sam onaj izraz lica kaće svatit da nije prvi na svijetu, već drugi. odma iza mene. onda je kulerica došla sa materijalnim dobrima... prvom pošiljkom. reko' tu sam te čeko. onda je zakoraknuo unazad i stao u "red". ma mislim si, ti 'š mene na MOM kioksu?!!!

e... ak nitko to do sada nije spomenuo, onda ću ja... i pripisat ću si pravo prvospomena. (ma sigurno je to već neki prophet of disaster iščeprko, al neka ga.) brijem da će 06. 06. 2006. bit smak svijeta. ono. do istrebljenja. to su tri lijepe šestice i nema da omane. svi ćemo da zakovrnemo. svršimo zajedno! pa si mislim kak je puno bolje da to bude u tom nekom toplom razdoblju. kak će tada svi bit puno mirniji i zadovoljniji i kak će lakše to primit. zamislite da se TO dogodi u po' ciče zime. pa svi bi popizdili.

eo jedna utješna...
here, somewhere in the-heart of me
there is still a part of me
that cares

and I'll, I'll still take the-best you've got
even though I'm sure it's not
the-best for me

when you're born a lover
you're born to suffer
like all soul sisters
and soul brothers

[ depeche mode / goodnight lovers ]

bije me glas.

i već me tako bije da boli....


....
the-dude, he said that, like, when we were making the-first Linkin Park record he was like, "yeah you know, I don't know about the-rapping like, I don't know... maybe you should just be a rock band." you know what I mean, like, trying to change us like they signed us as an act like what we sound like and then he's like "oh I don't know maybe you should just play keyboard"

before the-first song that you heard me on
there were people already tryin' to get me gone
tellin' me to quit rapping
"just play the-keys"
that my band had a singer
they didn't need me
but my band had my back
so we did the-tracks
put out the-album and the talk went flat
it was funny at first but then the humour faded
when some magazines printed that our label made us
we were to be good to be true
some were saying ghost writers were writin' all that we do
so we had to disprove it
we spelled it out to the detail how we do it when we're making this music
after that I made it a rule
I only do e-mail responses to print interviews
because these people love to put a twist to your words
to infer that you said something fucking absurd

oh, did I lose you at infer?
not used to hearing a verse that uses over first grade vocabulary words?
people used to infer that we were manufactured
now I've got the interviews on file
which people said what
which number to dial
so now every enemy screaming insanity
all they're ever gonna be's another big fan of me
Bitch!!!

[ fort minor / get me gone ]