Ako čitaš ovo znaj da mi fališ
I sad osjetim ono što osjećam kad sam pored tebe..Al ono što je lijepo mora se kad-tad ugasiti..Možda,da sam te kasnije upoznala,možda bi bilo zauvijek..Ovako već dugo živim u strahu..Svjesna budućnosti..I praznine koja nas čeka..Uzmi sve moje tragove i čuvaj ih u rukama..Neka ti griju oči sve dok ne ugledaš neki novi san za koji vrijedi umrijeti..Odricanje..Hm,smiješna riječ...Ne mogu je uklopiti u ljubav..Ljubav i onda odricanje.Zvuči kao zamka..Vrijeme je da izronimo iz ovog bijega i ponovno živimo čvrsto,u stvarnosti..Ipak,neću zaboraviti ovaj san..I tebe..O ne,neću.
Can I play with madness?
13.10.2007. u 12:57 | Prijavi nepoćudni blog | Dodaj komentar
Can I play with madness?
čini se da učiš, dosta brzo...
Autor: delog | 13.10.2007. u 13:04 | opcije
pročitat će on to već jednoga dana..
Autor: habucibe | 13.10.2007. u 13:05 | opcije
eee..obožavam takve tekstove..super stvarno..pusa i pozz..=)
Autor: -LaNicA- | 13.10.2007. u 13:32 | opcije
...obećao to delog:support...
Autor: Adagio11 | 13.10.2007. u 18:20 | opcije
Možda je i pročitao...Čudan je život(veoma,veoma,veoma čudan)
Autor: Lucky_one | 14.10.2007. u 11:54 | opcije