Da..da...da...to sam ja..converse baby..

Može li si čovjek oprostiti?Onako sam sebi reći da je sve u redu te da drukčije nije išlo?!Mislim da krivica zauvijek ostaje ako ne u svijesti,onda u podsvijesti.

some acts should be DENIED forgivness...ne oprostiti i pomiriti se s time na neki način oslobađa...tek tada mirna srca i čvrstom odlukom možeš odjebati svog mučitelja iz života...

oprost ponekad može biti samozlostavljanje...

Da,ali opet..Koliko god ne osjećali krivicu za nešto,opet duboko u sebi znamo da smo zločesti,tj. da nemamo karaktera ako se ne ponesemo ljudski i sami sebi priznamo da smo stoke u nekim situacijama,sebični mali čangrizavci..

prvo moras sebi oprostiti..bitiiskrena prema sebi...

tek tada kad oiprostiš tom nekome koga kriviš za svoju bol oslobađaš sebe od teb sobe i možeš krenuti dalkje,sve dok si ljuta i nemožeš oprostiti daješ toj osobi moć nad svojim životom.........

Zašto to raditi sam. Kad postoji ispovijed.

ovisi od toga šta si mora oprostiti...neke stvari zauvjek ostanu u tebi..i ne oprostiš si nikada...

Čovjek si može oprostiti. Oprostiti potpuno, a ne samo misliti da može. Oni koji ne opraštaju i koji misle da ne - opraštanje oslobađa su zarobljenici uma. Ne oprost je teret koji se nosi u sebi kako u umu tako i u tijelu i u duši i koji čovjeka muči na svim razinama svjesnim i podsvjesnim razinama.
Sve dok se ne izmiri sa sobom i mentalno i emocionalno nije oslobođen krivnje. A izmirenje i opraštanje ovisi samo o svijesti čovjekovoj. Tako za one koji nisu spoznali da je to moguće misle da se to ne može, a oni koji su prošli put čišćenja ( praktično ) ne nose nikakve krivice. :)