Umorni Bukovsky

Nekunoć sam kliknuo na jedan od alternativnih TV kanala, i uletio sam u scenu sa čovjekom ispred monitora, bulji odsutno u njega i povremeno poteže iz boce neku "žesticu" . To mi je bila dosta bliska i poznata scena i znao sam da ću se tu zadržati, ostati do kraja, do fajrunta, the Enda...Nije mi žao:
Film prikazuje besposlenog, zaposlenog, propalog, pijanog novinara i neuspjelog pisca koji, iz rukava, sipa otrov; i cinizme, i duhovitosti, vrijeđa sve oko sebe i šire...i nema milosti prema nikomu, ni prema sebi.( najgore oštećenje kod alkoholizma je bezosjećajnost - tada je stvarno sve na dnu ). On, na primjer , ne pušta vlastitog oca u stan dok mu ovaj detaljnije ne objasni gdje su se njih dvojica upoznali, odlazi ranije s posla i kao opravdanje kaže: " Idem širiti bol! ", kao da je to gripa, virus, bakterija , pandemija.. konobari u baru mu prijete da će mu početi napalaćivati i stanarinu, i režije...
I onda , odjednom, očekivani susret sa stvarnošću....
Nakon male tučnjave u baru, zbog njegovog vrijeđanja, dobio je udarac u trbuh. Ništa strašno za njega. Ujutro se budi s bolom u leđima i krvavom mrljom ispod sebe na krevetu. Odlazi u bolnicu i sluša presudu, interesantnu dijagnozu: " Cirozica jetrica i nekroza crijeva ". ( ta je nekroza simpatična bolest; sušenje pojedinih dijelova tijala zbog smetnji u cirkulaciji krvi, pri čemu zamrli dijelovi otpadaju- krasno! ). Vrlo slikovito i uvjerljivo prepoznavanje bolesti, iliti dijagnoza. Liječnici znaju biti vrlo maštoviti.
Pokušao je prestati piti, čekajući da mu organizam pokuša funkcionirati na običnu krv, da bi mu onda tek pokušali transplantirati novu jetricu. Nije uspio prestati...
Pisao je knjigu i završio je i knjigu i pisanje uz pomoć alkohola. Prijateljica, koja ga je povremeno obilazila i pomalo brinula o njemu glede nabave. pitala ga jednom, kad je bio u najboljoj fazi; koliko dugo piše tu knjigu a on nju pita koji je danas dan? Ona kaže da je četvrtak a on se zamisli, i kao da nešto duboku izračunava i konačno kaže: " 17 godina!"
Umro je na vrlo uvjerljiv i prepoznatljiv način istinskih alkoholičara; bez žaljenja! I s puno bola.

Ovo sam prepričao u čast i slavu umornog i narkotičnog Bukovskog koji nije već dugo među nama.
I u čast i slavu svih onih nepoznatih, i za jednog Boru, pjevača....

Medo, bit će da je imao stresno djetinjstvo. Al' ko nije jedan od sinova bludnih?

Kakvo djetinjstvo, što je tebi! Pokvario ga alkohol!

Medo...k vrapcu...mjesec prosinac...snježne radosti, ljubav, obitelj....i znaš Djed Mraz i mali patuljci u crvenim kapicama...a ti krenuo širiti bol!!!!

cistacica...kao da sam to ja napisala ;))
medo,razvedri se..nije sve tako crno

To je maska.
A i inače mi ovaj dan nije u lijepoj uspomeni.....

Medek, ja imam predlog.........ajde ti kod mene, imam novi kompost, pa čemo sve što ne valja u nama baciti na kompost i da vidiš u proljeće kakvo cvijeće i povrće će izrast:-)))

Biseru, to ja radim godinama. i znaš. ponekad mi se čini da to ne radim dobro-.Tek druge godine počne nešto nicati. Možda moje godine nemaju svake godine proljeće?!

NEMA to veze sa godinama , nego sa znanjem generalko u podstrehi napraviti:-))))))

Znaš da kažu da komu se ružmarin ne prima, da će dugo živjeti..Stalno imam neke poruke od starih ljudi. Kada su mi sve to uspjeli reći, a nisam ih baš slušao.

alkohol..brr, i najboljeg čovjeka izolira..
do njega ,se ne dopire više.

Kad kažu da je alkohol zarazan, nitko ne vjeruje, a zarazi čitavu obitelj, zauvijek.....

Ja sam ga nasadila puno oko kuće i znam da ću ga morat godinama njegovat, slušaj što ti kažu ali ne pamti:-)))

Ne pametujem ja namjerno. To mi samo tako dođe. Kao kihanje. Nekad ne uspijem staviti ni ruku ispred i onda prenosim zarazu.....