vjetar i visine

Oboje smo tamo, na pragu
jedan čeka drugog da padne prvi.
Da sa golim tjelom napusti ovaj svijet
i krene u san.
Još se suše kapi znoja
na celofanima duše,
a sve to prati vatra iz peći.
Toplo je. Tiho je. I Ti si...
Trepavice kapka postaju ljepljive
i vidim da ih teško dižeš,
ali svaki put gledaš ravno u mene,
u iste, pune, i sjajne oči...
Položiš mi dlan na rame,
u želji da se pokriješ mojim tjelom,
da istjeraš zrak između nas
upitam te šapatom:
- pokaži mi gdje sam...-
ti se smješiš i ne odgovaraš.
A čujem odgovor što kuca,
čujem teške uzdahe, i osjećam trzaj
u ritmu moga disanja...
Oboje smo u isti tren pomislili:
-zaboga, tko sam...
jeli ovo moja ili njegova koža?
jeli ovo moja ili njena koža?