Sve i ništa

O čemu misliš - pitala me.
O tome kako ću se ulogirati ponovno na Facebook - odgovorio sam i gledao preko njenih ramena na ulicu, kroz izlog kafića.
A zbog čega si se odlogirao - pitala je opet.
Zbog svega. Ne volim da prijatelji mojih prijatelja, a i samim tim njihovi prijatelji znaju što radim i što sam nekome nešto lajkao.
Hm - ispustila je zvuk nalik mješavini diskretnog kašlja i uzdaha - a nije možda zbog nekih žena koje su ti svašta na zid pisale.
U tom trenutku nisam se mogao ni jedne sjetiti koja mi je nešto pisala na zid.
Da, da, pisale su, svašta, pozive na kavu, obavijesti da ne kasniš i slično - nastavila je.
Grozničavo sam počeo prebirati po sjećanjima, jer se zbilja nisam mogao sjetiti tih osoba kojih se ona očigledno i sada, četiri i nešto godine nakon jako dobro sjećala.
Zašto opet želiš tamo - pitala je.
Ne znam - slegnuo sam ramenima, povukao dim cigarete i nastavio misliti svoje, preko njezinih ramena, kroz izlog kafića.
Čuj - bila je već pomalo iznervirana - daj prestani se zajebavati, imaš sutra sastanak sa izdavačem a ti nemaš ništa.
Nasmijao sam se.
Bejbi, ne brini, imam sve - kazao sam i pokušao se sjetiti što sam maloprije preko njenih ramena promatrao.

----

Sutradan, u devet sati ujutro bio sam kod uglednog izdavača, koji je za tu priliku potegnuo iz New Yorka. Ipak sam bio, kako je on to volio kazati, njegov nebrušeni dijamant. Pogotovo sada, kad mi je prije kojih godinu i pol dana dao predujam od dva i pol milijuna američkih dolara, da u roku godine dana mu dostavim rukopis ( računalopis ) svog novog književnog nedjela. Naravno, kasnio sam kojih pola godine. Sem naslovnice, nisam imao ni retka napisanog, novčanice zalijepljene za ruke značajno otežavaju motoriku prstiju i protok ideja potrebnih za stvaranje tamo nekakvog rukopisa. Ipak, bio sam miran.
Gospodin Mak Millan B. me dočekao, u uredu njihove filijale u ovom gradu. Zbunjeno sam se utumbao u ured, a on je ustao na noge i raširio ruke, kao da se nečemu iščuđuje.
Pa gospodine HBS, konačno smo se susreli - izrecitirao je u maniri iskusnog majstora kurtoazije.
Da, da - smušeno sam odgovorio.
Izvolite, izvolite sjesti - pokazao mi je rukom na udoban stolac. Sa druge strane stola se smjestio on, veliki izdavač.
Katija. molio bih Martell i dvije čaše - izrekao je u slušalicu Nakon par trenutaka, Katija je ušetala, njišući bokovima i utegnuta u napetu košulju koja je djelovala kao da će svaki trenutak iz nje izletjeti poveće grudi koje je košulja jedva obuzdavala. Lijep prizor za ujutro, vrlo lijep.
Katija vam inače, u svakom trenutku, svojim vještinama, stoji na raspolaganju - obješenjački je namignuo stari izdavački lisac,
Imat ću to na umu - konstatirao sam, misleći na to da ću to itekako imati na umu, možda čak navečer.
No, krenimo na posao - uozbilji se Milan B. mrga među izdavačima.
Krenimo - odgovorio sam, smiješeći se.
I? Imate što - pitao je, osmijehom boje dva i pol milijuna američkih dolara.
Naravno - posegnuo sam za torbom i izvadio tri fascikla, od po sto stranica u svakom, iste boje, označenih brojevima.
To je to - gurnuo sam ispred njega sva tri fascikla
Oho - oči su lukavom izdavaču zaiskrile - dali ste si truda.
Itekako - tobože umorno sam uzdahnuo.
Privukao je fascikle k sebi. Prvo je raspakirao onu sa brojem jedan. Otvorio je i listao je papire, jedan za drugim.
Ali ovdje nema ništa - krenuo je ponovno listati, od početka, da se još jednom uvjeri.
Šutke sam pogled skrenuo prema ostale dvije.
Aha, aha - slavodobitno se smijao, Mak Milan B., moćan izdavač, u svijetu izdavaštva. A i šire - šaljivdžija ste vi veliki gospodine HBS.
Šutio sam i dalje. Mile je otvorio i drugi fascikl. Također, ni u njemu ništa nije bilo.
Što je ovo - mumljao je sebi zaprepašteno u bradu. Raspakiran je bio i treći fascikl, i u njemu stotinu stranica, A4 format, identičnog sadržaja kao i prethodna dva fascikla.
Što je ovo - naglas je sad pitao, pogleda uperene u fascikle.
Što je ovo - ponovio je opet podižući svoj pogled krvavih očiju, koji je do prije pet minuta bio tako lijepo ispunjen prijateljskom ljubaznošću. Strašni Miki B., štemer, strah i trepet u svijetu izdavaštva, sad se pretvarao u akrapa, poput bijesne rospije..
To je - isprava tiho, a drugi put glasnije - to je remek djelo gospodine Mak Milan B. - fiksirao sam pogled, ja HBS, u gospodina MMB.
Kakvo remek djelo idiote jedan kad je ovdje tristotine praznih stranica..A4 formata - režao je sada Franjo Tahi moćnog izdavaštva.
Molim, pogledajete naslovnicu - odlučno sam mu istu gurnuo pod nos.
Zastao je, prihvatio je rukama, a onda se, držeći je i dalje na rukama strovalio na svoju udobnu fotelju filijale svoje izdavačke kuće u ovome gradu.



Ovo..ovo, o-vo, ovo je genijalnoooo!!!! - uzviknuo je radosno Milan B, najsretniji izdavač na svijetu, gledajući naslovnicu, gledajući fascikle. Pa koga zbilja ne bi boljela ona stvar za sve samo da svaki dan bulji po pet minuta u tri stotine stranica A4 formata praznog papira. Posao, posao, posaoooo - derao se ludi Milojko, a onda se najednom umirio.
Katija, molim ugovore - poklopio slušalicu prijaznim osmijehom ugodnog i pitomog gospodina u godinama.
HBS, HBS, u grob ćeš me otjerat - očinski mi je tepao dok mi je ispisivao ček od milijun dolara za troškove života do tiskanja izdanja ( uskoro na Božićnim akcijama u svim Plodine trgovačkim lancima ).
Dobro, nećemo pretjerivati - nasmiješio sam se Katiji sa kojom ću na dolarima voditi ljubav, možda večeras.
Neka vam Katija bude do sutra pratnja. Na trošak izdavača, naravno - namignuo je gospodin Mak Milan B., sveta majka u surovom svijetu izdavača.
Očekujem posebno za mene potpisan primjerak - ispratio me sa jednakom dozom kurtoazije gospodin Mak Milan B.
Naravno - istumbao sam se skupa sa Katijom iz ureda.
Za recepcijom filijale je bila neka druga djevojka. A preko puta nje, mladi klošarski jebonja koji je razvlačio gvalju šmrklja među kažiprstom i palcem.
Katija je tu. Nije bilo vremena za razmišljanje. Posao je jako obećavao.

i tako, tu vo fa l'americano..:)

šta u grob, na prosjački štap, što je i inače budućnost svakog izdavača :)

Jbt-e opet te prijavilo?
Nema onog prijavi nepoćudni....
Mora da je zbog kurca.

Ne mora to biti budućnost izdavača ako su voljni tiskati ovaj genijalni priručnik i prakticiranje života po napucima istog?

Ma ne, gdje bi bilo do kurca..mogao sam i tratinčicu staviti, isti bi kurac bio.

Netko te mrzi jer imaš kurac.

Ili mu je to možda balvan u oku?

priručnik za muške mazohiste i ženske sadistkinje :)

E viš CC to je knjiga dva.

da, druga u ediciji Genijalno :D

Ti ne bi pročitala ovaj priručnik?

a sve mi je jasno iz naslovnice, naopake :D

Nije naopaka naslovnica.
To je staroarapski tisak.

je, i ornament nije ljudski ni životinjski lik :D