Tuksonary vs Tupsonary
Manipulacija sadržajem
Najdraži retorički trikovi svih muljatora i manipulatora - ljudi koje svakodnevno susrećete, a za koje, ako su dobri u tome, niste ni svjesni da su muljatori i manipulatori. Ipak, ne treba zaboraviti da neki od njih muljaju i manipuliraju za naše dobro - jer smo i mi sami često zadrti i tvrdoglavi kao magarci pa su ponekad to mrsko muljanje i manipulacija jedini WD-40 sprej kojim se onaj zaglavljeni, hrđavi i zapečeni vijak u našoj glavi može osloboditi da bi vidio i drugu stranu priče. Zato je osim samog sredstva jako bitno znati prepoznavati i namjeru. No danas pričamo o sredstvu, pa pogledajmo kako nas muljaju, kako mi muljamo druge te kako muljamo sami sebe.
Tvrdnja: “Da, da, dobro - osim sanitarnih uvjeta, medicine, obrazovanja, navodnjavanja, javnog zdravstva, cestogradnje i javnog reda... što su Rimljani napravili za nas?”
Pogreška: Izmotavanje ( Ad Hoc Rescue), kad pokušavamo obraniti svoje uvjerenje od protuargumenata ubacujući stalno nove elemente u argumentaciju.
Tvrdnja: “Jesi li prestao prepisivati na ispitima?”
Pogreška: Samopotvrđujuće pitanje ( Begging the Question), u ovoj upitnoj verziji cirkularnog argumenta već je u pitanju izrečen zaključak koji se ne može opovrgnuti jednostavnim da ili ne odgovorom.
Tvrdnja: “Naša online anketa nedvojbeno pokazuje da se čak 90 posto korisnika interneta protivi zakonu koji bi regulirao internetsko piratstvo.”
Pogreška: Pristrano generaliziranje ( Biased Generalizing), kad pokušavamo prividno ojačati svoju argumentaciju koristeći nereprezentativni uzorak.
Tvrdnja: “Kad god dođem na semafor, uvijek je crveno svjetlo.”, “Ja nikad ne griješim.”
Pogreška: Sklonost potvrdi ( Confirmation Bias), kad navodimo (ili prihvaćamo, ili pamtimo) samo činjenice koje su u skladu s našim očekivanjem, mišljenjem ili stavom, a sve ostale koje su u suprotnosti s njime - ignoriramo.
Pronašao sam zanimljiv citat američkog pjesnika i filozofa Henryja Davida Thoreaua o ovoj čestoj pogrešci (na grammar-about.com-u), ovdje u pomalo (eh, da je samo pomalo) slobodnom prijevodu:
“Čovjek prihvaća samo ono što je spreman prihvatiti - fizički, intelektualno ili moralno, kao što životinje imaju mlade samo u određeno doba godine. Mi čujemo i prihvaćamo ono što već i sami napola znamo. Ako postoji nešto što me se ne tiče, što je iznad mojih sposobnosti, što me zbog mog iskustva ili intelektualnog ukusa ne privuče, koliko god je to novo i izvanredno, ako se o tome priča - ja to ne čujem, ako se o tome piše - ja to ne čitam, a ako i pročitam - ništa se ne zadrži. I tako svaki čovjek prati sam sebe kroz život, kroz sve što čuje, sve što pročita, sve što primjećuje i sve kuda putuje. Njegova opažanja duž tog puta stvaraju lanac. Pojava ili činjenica koju ne može povezati ni na koji način s drugim karikama, ostalim stvarima koje je do sada primijetio, neće ni biti primijećena.”
Henry David Thoreau, Dnevnici, 5. siječnja, 1860.
Tvrdnja: “Morat ćemo napraviti oštre rezove u proračunu u resoru obrazovanja, ili ćemo se morati dodatno zadužiti. Daljnja zaduživanja više nisu moguća, pa moramo smanjiti novac koji dajemo za obrazovanje.”
Pogreška: Lažna dvojba ( False Dilemma), kad prezentiramo dvije suprotstavljene opcije kao da su jedine koje postoje.
Zanimljivo je da ovaj primjer nije trebalo nimalo prilagođavati na naše uvjete.
Tvrdnja: “Nisam imao spolne odnose s tom ženom.”, “Nisam s premijerom razgovarao o crnim fondovima.”
Pogreška: Laganje ( Lie), kad uporno tvrdimo da je nešto činjenica znajući da to nije istina.
Tvrdnja: “Ako bi se dozvolili gay brakovi, školske knjižnice bi morale nabaviti raznu istospolnu literaturu. Tako bi djeca u osnovnoj školi čitala ne samo homoseksualne bajke, već i eksplicitne priručnike kojima se zagovara homoseksualnost.”
Pogreška: Od buhe pravimo slona ( Misleading Vividness), kad opisujemo neku moguću situaciju u živopisnim detaljima, čak i kad je ona vrlo malo vjerojatna, kako bi se uvjerilo nekoga da je to veliki problem.
Tvrdnja: “Zašto bi ministar A. odgovarao zbog propusta u proračunu u svom resoru? Pa svi znamo da je glavni problem zapravo ministarstvo ministra B. u kojem novac curi na sve strane. Pogledajte samo kakve službene automobile oni voze.”
Pogreška: Odvraćanje pozornosti ( Red Herring), kad u raspravu ubacujemo irelevantne činjenice (mamce) kako bismo je skrenuli na “krivi trag” i time naveli ljude da donesu pogrešan (ili ih barem spriječili da donesu ispravan) zaključak.
Tvrdnja: “Ako legaliziramo marihuanu, više će ljudi početi koristiti crack i heroin. A onda ćemo morati legalizirati i crack i heroin.”
Pogreška: Daš im prst ( Slippery Slope), kad podrazumijevamo da će naizgled mali pomak u nekom smjeru nužno dovesti će dovesti do negativnog kraja.
Tvrdnja: “Znamo da je Einstein vjerovao u Boga jer je rekao ‘Vjerujem u Boga koji se otkriva u harmoniji zakona prirode’.”
Pogreška: Prešućivanje bitnog ( Suppressed Evidence), kad tvrdimo nešto što je istina, ali nije cijela istina tako da bi ono što smo prešutjeli značajno mijenjalo smisao te tvrdnje.
Istina je da su ono gore Einsteinove riječi, ali cijela rečenica glasi nešto drugačije (u mom slobodnom prijevodu):
"Vjerujem u Spinozinog Boga, Onog koji se otkriva u harmoniji zakona prirode, a ne u Onog koji brine o sudbinama i djelima ljudskih bića."
Tvrdnja: “Njegovo loše ponašanje je rezultat opsjednutosti demonima.”, “Postoji štetno zračenje koje izaziva razne bolesti, a koji se ne može detektirati.”
Pogreška: Neopovrgljivost ( Unfalsifiability), kad tvrdimo nešto što se ne može provjeriti je li pogrešno.
Znanost se sastoji od tvrdnji koje su opovrgljive. Mnogi po tome razlikuju znanost od pseudoznanosti. Ova druga može, naročto nestručnjaku, zvučati jednako (komplicirano) kao znanost, ali se u jednom svom (nerijetko ključnom) dijelu sastoji od neopovrgljivih tvrdnji. E sad, iako se jedna neopovrgljiva tvrdnja ne može provjeriti, kod iznošenja više njih koje su povezane, postoji mogućnost da se one međusobno mogu dovesti u kontradikciju. Primjerice - ako netko tvrdi da postoji znanosti nepoznato štetno zračenje, da ga on može detektirati, te da ima (i prodaje) nešto čime ga se može poništiti. Već ova druga tvrdnja bi se možda mogla opovrgnuti, npr. ako je izvor navodnog zračenja elektronski uređaj koji se može neprimjetno paliti i gasiti. No kombinacija sve tri tvrdnje je trivijalno opovrgljiva, čak i bez dodatne elektronske opreme.
Izvornik: Rhetological Fallacies
_________________________________
Eto, i to bi bilo to. Veliko hvala Branimiru Zauneru, Hrvoju Šimiću, Pavelu Gregoriću, Ivani Roglić Relac, Borisu Lenhardu i Dragani Sekulić na primjedbama, kritikama i korekcijama raznih dijelova Tupsonaryja. Izvornik je sad konačno preveden (i na mahove masno iskomentiran) pa ga sljedeća ekipa (filozofi/logičari) mogu preuzeti i dovesti u malo obiljniji red. Hoće li od toga doista nastati nega igra, zgodan grafički prikaz, ili u konačnici unos na razumopedija.org-u, stvarno ne znam. Ali se nadam da vam je sve ovo bilo barem malo zabavno.
napisao Saša Ceci
Link
Link
03.05.2015. u 9:06 | Editirano: 03.05.2015. u 9:18 | Dodaj komentar
naravno da je i ovo od slova do slova cepejac
Autor: krelec | 03.05.2015. u 9:07 | opcije
samo da još turim linkovlje, pa će doživljaj napisanoga biti potpun
Autor: krelec | 03.05.2015. u 9:08 | opcije
Joj krelec jutro je nedjelja, di ces sad s tom temom?
Tko te neanervirao? :))
ovaj plavusan s linka je bas moj tip,a ono bas sam pobrkala loncice, he he
Autor: cyberlady | 03.05.2015. u 9:19 | opcije
linkovlje mi malo sladunjavo, ali što fali slatkom u rano nedjeljno jutro. Ništa, mislim si ja.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 9:19 | opcije
Sajber da ti budem iskren, a želim to biti, pokušavam napredovati u komunikaciji, jer moji rezultati zadnjih godina na iskrici su totalni kolaps, kolosalna katastrofa.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 9:21 | opcije
Nista ja tebi ne zelim kritizirati, dobar ti link :))
samo ne mogu se nositi sa temom, i u trku sam, pazi ova je mrak
imaj lipi dan :))
https://www.youtube.com/watch?v=SJGCbRBc-EY
Autor: cyberlady | 03.05.2015. u 9:22 | opcije
Zato si ziher bolji u real komunikaciji, nista ne brini, nisi jedini, ovdje se trazi stalno argumentiranje necega, naporno je to.
Autor: cyberlady | 03.05.2015. u 9:25 | opcije
Najblesavije mi je kad se to povezuje sa inteligencijom, svasta :))
Odoh ja, brrmmmm brmmmm :)
Autor: cyberlady | 03.05.2015. u 9:26 | opcije
"Tko ne poštuje žrtvu branitelja, ne voli Hrvatsku". Koja je to fallacy?
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:34 | opcije
Eh, da, to je c/p naslova iz Jutarnjeg. I valjda slogan društvanca s Trga.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:34 | opcije
Hehe, a gle sajberušu, ne paše joj povezivanje s inteligencijom... :-)) Pa dobro je ono rekao Thoreau:
"Ako postoji nešto što me se ne tiče, što je iznad mojih sposobnosti, što me zbog mog iskustva ili intelektualnog ukusa ne privuče, koliko god je to novo i izvanredno, ako se o tome priča - ja to ne čujem, ako se o tome piše - ja to ne čitam, a ako i pročitam - ništa se ne zadrži."
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:36 | opcije
Gle, vega, mene ne zanima polemiziranje sa neistomisljenjicima, gubitak vremena, a tvoje vidjenje moje inteligencijejos manje, za mene si emotivni kripl, jel sad ti to kuzis ili ne isto me ne tangira.
Jutarnji ne citam, vecernji mi dolazi postom na kucnu adresu.
I da zelim ti da ozdravis .
Autor: cyberlady | 03.05.2015. u 9:40 | opcije
sada se moram svojim motociklom, ili motorkotačem prebaciti časkom s jednog dijela grada na drugi. Kada stignem opet sam on.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 9:42 | opcije
Pa rekoh, sajberušo, dobro je rekao Thoreau :-))
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:49 | opcije
Samo oprezno, krelec, ako misliš biti on, trebaš biti čitav on.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:49 | opcije
Ja ću se u međuvremenu malo pozabaviti ovim sloganom. Mene to podsjeća na onaj žicarluk, "Mama, ako me voliš, kupit ćeš mi to i to".
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:50 | opcije
Još točnije: "Mama, ti me ne voliš ako ne želiš da ja imam to i to".
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:51 | opcije
Pride, identificira se geopolitički pojam s apstraktnim (i nigdje pojašnjenim) pojmom "žrtve". Dakle, neki prostor se identificira s nekom apstrakcijom i između njih se uspostavlja (nedokazivo nepostojeći) emocionalni odnos; neki politički entitet se identificira s nekom apstrakcijom i dalje isto kao u prethodnoj rečenici.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:52 | opcije
Čudi me da gutačice samopomoćne literature nisu uočile ovu igricu i iskomentirale je. Pride, prvo što te svaki terapeut uči jest "Ne žrtvuj se! Učini ono što smatraš ISPRAVNIM."
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:53 | opcije
Dakle, gospodo ŽRTVE domovinskog rata, ako ste vi svoju participaciju u tom ratu smatrali ŽRTVOM, to znači da je niste smatrali ISPRAVNOM. Pa zato ne vidim razloga da bih vas poštovala. I ne vidim nikakvu poveznicu s mojim osjećajima prema Hrvatskoj.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:55 | opcije
A naša politička scena je prepuna ovakvih manipulativnih slogana. Politički oponenti "mrze sve hrvatsko", npr. Otkud im to? Zar se Hrvatska svodi na jednu jedinu političku opciju, pa ako mi ta nije simpatična, znači da mi je mrsko SVE u Hrvatskoj? Kak se zove ta fallacy?
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:57 | opcije
hehe..novine..manipulatori sam takvi..al su i prozirni, pa ne odudaraju puno od ovog webloga :)
dobar jutar.
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 9:57 | opcije
Znam da piše negdje u ovim cepejovima, ali mi se ne da tražiti. U stvari, cepejovi su baš dobri.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 9:59 | opcije
Bok, Ane. Je, ali rulja ti pada na to. Valjda smo tak odgojeni i zadojeni.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:00 | opcije
Zato ti je meni blog scary (a pretpostavljam da je krel ovo keljio zbog bloga, a ne rvacke političke scene): jer tu su ti glumci i ti statisti, nabrijani emotivnim manipuliranjem. Tu ostavljaju pisani tragi. Tu točno vidiš kak to šljaka.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:01 | opcije
mislim da je to ono neopovrgljivost, tvrdi se nešto neprovjerljivo ili pogrešno..
a možda u prošlom tupsonariju ima točnija kategorija..?
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:02 | opcije
ja bih tu opet (zadojeno i odgojeno) pridružila onu o stupnju inteligencije
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:02 | opcije
netko vidi, a mnogi ne vide :)
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:04 | opcije
meni blog više nije zastrašujuć. Nekad mi je bio.:)
čitljiv mi je sad u gotovo svim svojim segmentima.
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:06 | opcije
kao što su mi čitljive igre novinskih članaka. I bez puno političkog predznanja, skužiš manipulaciju.
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:08 | opcije
Baš zato mi je scary, zbog manipulacije. Prije sam mislila da je to uglavnom ironiziranje, sarkazam, zezancija... A kad ono, ljudi namrtvo ozbiljni, štoćereć, braindead serious.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:10 | opcije
svijet funkcionira manipulacijom. Blog nije utočište.
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:14 | opcije
Pa je, i to mi je scary. Mislim da sam ja do bloga živjela u jednom jako benignom svijetu, zbog benigne percepcije. Ovo sad mi se čini kao noćna mora. Fakat.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:16 | opcije
vjerujem ti :)
slično sam se osjećala kad sam promijenila radno mjesto..iz jedne zatvorene, gotovo hermetične sredine došla u "otkrutnu " stvarnost
a i na blog. U početku bloganja, bilo je to za me fakat ko utočište. I sve mi je bilo super i za 5.
istina, ta je faza trajala kratko :) Vjerojatno zbog prikupljenih iskustava u reali :)
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:27 | opcije
a onda su krenule paranoje :))
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:28 | opcije
također zbog prikupljenih iskustava iz reale.
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:28 | opcije
Ja sam svoje iluzije gajila pretjerano dugo, valjda zbog profesije: tu si stalno u nekoj simulaciji i stalno benchmarkaš najbolje. OK, i tu ima otklona u zatupljenost, zadrtost i glupost, ali je takve primjere lakše proglasiti izoliranim i povremenim, te uglavnom nevažnim pojavama. I to je zbilja tak sve dok se ne zavrti neka prava lova, ili pravi manjak love. Onda krene...
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:29 | opcije
"Ne žrtvuj se! Učini ono što smatraš ISPRAVNIM." Citat je citata iz Veginog komentara sa kojim se potpuno slažem, samo si ga ti Vega upotrijebila na krivom mjestu pokušavajući argumentirati svoju tvrdnju. Meni se to čini posve naopako, jer oni su učinili ispravno, a tek slučajno postali žrvtom.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 10:30 | opcije
A dugo sam radila u pretežno ženskim kolektivima. Tu je ovo (što ću ja, zbog lijenosti da nađem drugi naziv) nazvati "emotional fallacy" dominantno: ako ne učiniš kako ja želim, onda ti ne voliš (mene, firmu, domovinu, ljude...). A to mi je vrlo lako otkantat, jer sam, vjerujem, u ljubavi poštena: ili volim, ili ne volim. Niti jedna od radikalnih opcija ne uključuje, pogotovo ne automatski, mržnju, opsesivnost, ovisnost ili sklonost "žrtvovanju".
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:32 | opcije
Nitko u ta turbulentna vremena nije pohitao biti žrtvom, nego su gotovo svi pohitali činiti ono za što su bili uvjereni, a u to sam i ja uvjeren, da je ispravno. Braniti domovinu.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 10:34 | opcije
Ne, krel, oni nisu žrtve. Oni su STRADALI. Kao što si i ti maloprije mogao stradati na motoru. I kao takvi imaju pravo na to da im se omogući i olakša ispunjavanje njihovih specifičnih potreba, s obzirom na specifične mogućnosti i sposobnosti. Ali se nemaju pravo izjednačavati s cijelim geopolitičkim prostorom i ucjenjivati emocionalnim stavom glasače na predstojećim izborima. Niti žicati lovu nauštrb bilo koje druge, podjednako potrebite skupine.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:34 | opcije
ja mislim, krel, da je vega dobro postavila tezu.
to što su neki, vršeći svoju dužnost postali žrtve, nema baš poveznicu s onom "ne žrtvuj se, čini ono što misliš da je ispravno"
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:36 | opcije
:)
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:36 | opcije
Jebate, sad bih i ja mogla tražiti da mi RH isplati neku povlaštenu mirovinu jer sam stradala u ratu: em nisam zarađivala koliko bih inače, pa bu mi pemzija mizerna, em se nisam udala i oplodila, jer su potencijalni bili na ratištu ili prolupali poslije ratovanja, em sam njegovala invalida koji nije bio "žrtva" jer je stradao, eto, od bolesti, a da nije, onda bi i on bio u ratu i tko zna kako se "žrtvovao"... sve u svemu, ja ostala visuljak, moja domovina nije dobila moje genetski šaroliko potomstvo, i ja mislim da za to zaslužujem naknadu, a tko mi je ne da, taj ne samo da ne voli Hrvatsku, ne voli ne Europu, jer je moje porijeklo ne samo hrvatsko, nego i mađarsko, hercegovačko, češko i talijansko.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:44 | opcije
*nI Europu
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:45 | opcije
nadalje mislim da su oni žrtve, oni jesu stradali, ali su svejedno žrtve velikosrpske agresije. Da nije bilo napada da Hrvatsku, oni sigurno nebi stradali, te su stoga u svom činjenju ispravnog postali žrtve.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 10:49 | opcije
na koncu bez ikakvih problema se može koristiti termin stradalnik, jer i u zakonu se tako imenuju.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 10:50 | opcije
cepe cepeja
Tvrdnja: “Da, da, dobro - osim sanitarnih uvjeta, medicine, obrazovanja, navodnjavanja, javnog zdravstva, cestogradnje i javnog reda... što su Rimljani napravili za nas?”
Pogreška: Izmotavanje ( Ad Hoc Rescue), kad pokušavamo obraniti svoje uvjerenje od protuargumenata ubacujući stalno nove elemente u argumentaciju.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 10:52 | opcije
ja bih, krel, rekla da smo svi mi bili žrtve velikosrpske agresije. Posljedično tome i sad smo žrtve.
Autor: ANERAK | 03.05.2015. u 10:52 | opcije
I tu je zakon u pravu. Pa ako zakonski uspijemo dobiti ratnu odštetu od Srbije, onda ona svakako treba biti namijenjena svim stradalnicima, pa i onima koji imaju neoštećene tjelesne funkcije - svima. I onima koji su kokoš izgubili. Ali, ako prema međunarodnom zakonu sukob koji se odvijao na našem teritoriju i dalje nije ništa drugo nego "građanski rat", onda jebiga, šuti i domoljubno trpi, kao i svi mi koji imamo sve tjelesne funkcije. I radi na tome da se taj zakon promijeni.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:54 | opcije
normalno je da su svi državljani napadnute države žrtve, no i u žrtvi ima gradacije.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 10:56 | opcije
Ili da si zaradimo za bolji život. SVI.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:57 | opcije
Vega pokušaj mi cepejati izvor međunarodnog prava koji tvrdi da je u Hrvatskoj bio građanski rat.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 10:57 | opcije
Hm. Ajmo malo razmotriti i kako se definiralo "hrvatsko" u vrijeme rata: ja sam mislila, isto kao i do rata. Ali jock, rvacki emotivci su malo proširili granice i na susjednu nam BiH. U kojoj isto ima stradalnika, koji opravdano očekuju ratne odštete, i to ne samo od Srba. Pa su nam ti rvacki emotivci dugoročno navalili na grbaču "žrtvovanje" za njihove vizije. I međunarodnu definiciju koja nam, eto, ne paše.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 10:59 | opcije
nisi valjda zaboravila kolone tenkova koji su nas došli oslobađati od nas samih, a pristizali su iz srbije.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 10:59 | opcije
Nemrem ti ga cepejati, krel. Ne znam ni gdje bih ga počela tražiti, ali ako popodne ne budem imala prečega posla, onda ću naći.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 11:00 | opcije
ovo bi valjda trebalo pokazati da hrvati u bosni nisu trebali braniti svoja područja, a njihova su od pamtivijeka.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 11:01 | opcije
Provizorno cepejam guglinu stranicu koju sam dobila utipkavši "international definition of the war in Croatia"
http://goo.gl/lJDvYD
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 11:02 | opcije
Morala skratiti, nije mi prošao dugi link.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 11:02 | opcije
U ratnom kaosu kada se praktički nije ni mogao slutiti rasplet bilo je posve normalno da svaka od strana pokuša zauzeti najbolje pozicije za eventualni rasplet.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 11:03 | opcije
Sad se ti pozivaš na tradiciju, kao, nešto je ispravno jer je od pamtivijeka (koji nitko ŽIV ne pamti) tako... Granice su jasno definirane nakon 2. svjetskog rata, međunarodnim sporazumima. Ono za što sam ja glasala prije rata bilo je secesija, tj. izdvajanje Hrvatske u takvim granicama iz entiteta zvanog "Jugoslavija". NISAM glasala, a nije mi ni padalo na pamet, redefiniranje tih granica. Da mi je palo na pamet, ne bih tako glasala. A vjerujem da ni mnogi drugi ne bi. Većina možda bi, ali onda bi to bila puno jasnija i manje manipulativna situacija.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 11:05 | opcije
http://hr.wikipedia.org/wiki/Domovinski_rat
evo linkića iz wikicw, jer nju možemo uzeti za poprilično meritornu. Puno puta je koristimo kao izvor argumenata, pa zašto nebi i sada.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 11:06 | opcije
da granice su o.k., ali u mirnim vremenima. Gotovo svi ratovi, pa tako i naš vođeni su zbog promjene granica. Da su se srbi složili sa mirnim raspadom uvjeren sam da naša politika nikada nebi ni pokušala potegnuti bilo što da dođe do eventualne promjene granica. No još jedno velim, rat je malo specifična okolnost, i normalno je pokušati ostvariti maksimalno moguće, a ne izaći kao gubitnik.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 11:09 | opcije
ovo tvoje, nitko živ ne pamti. Pa valjda postoje i drugi svjedoci proteklog vremena osim nas živih.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 11:11 | opcije
Krel, ne bum sad otvarala wiki, ali mogu ti reć da akademska zajednica to ne smatra vjerodostojnim izvorom, i to ne (samo) zato jer je akademska, nego zato jer i i ti, i ja, i pero, i štefa, i tko god se sjeti, može ondje objaviti štogod smatra ispravnim pod uvjetom da se drži njihovih (prilično labavih) smjernica.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 11:11 | opcije
A što se granica tiče, moji djedovi i bake su rođeni unutar drugih i drugačijih, u kojima je Hrvastka, npr., bila MANJA; tak da i Srbi koji potegnu argument "pamtivijeka" imaju podjednako dobre argumente kao i rvacki šovinisti. Jer, to su ŠOVINISTI, a NE nacionalisti. Nacionalisti su sposobni poštivati i uvažavati tuđe.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 11:13 | opcije
u brojnim radovima te akademske zajednice, a to fakat mogu cepejati u bezbroj primjera, wikica se uredno koristi kao jedan od izvora.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 11:13 | opcije
jednako kao što na wiki mogu pisati štef, jura, janko i mnogi drugi, jednako tako ta tipkanja mogu i ispravljaju mnogi znanstvenici, akademici i drugi.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 11:14 | opcije
I sad idem proštetai Dušku, inače bu i ona bila ratna stradalnica :-)) Ali ne i žrtva, jer alternativu ima: pelenu. Na koju neće.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 11:15 | opcije
Krel, ajmo si zadat domaću zadaću: ja ću naći onaj zakon koji rat u Hrvatskoj definira kao građanski, a daj ti, pliz, nađi neki MEĐUNARODNI zakon, propis, odluku, ukaz, bilo što, koji ga definiraju kao OBRAMBENI. Pa se nađemo ovdje podvečer. Može?
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 11:17 | opcije
malo mi je stiska sa vremenom, ali se u potpunosti slažem sa tvrdnjom o šovinistima i nacionalistima. Čak mislim da šovinizam u najvećoj mjeri proizilazi iz straha od nepoznatog i vlastite nesigurnosti. Na kraju meni je ova rasprava poprilično o.k. jer nismo previše zastranili obzirom na cp bloga. Barem sam ja pokušao koristiti argumente bez pokušaja diskreditacije sugovornika u cilju pojačivača argumenata, što nije baš običaj na nešem blogeku.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 11:18 | opcije
može, no unaprijed izražavam sumnju u međunarodne prosudbe, jer su brdo puta do sada dokazano korištene kao sredstvo smirivanja situacije, ponekad uspješno, ali i mnogio puta bezuspješno. Nije mi normalno da međunarodni sud u den hagu dvanaest godina ne presuđuje šešelju, desetak godina nekim drugima. Uvjeren sam da je tako zbog usmjeravanja političke situacije, a ne radi pravde i prava.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 11:25 | opcije
Jutros sam opet erekciju imao,
ne znam koga bi za problem pitao?
Doktore,odgovorite mi na pitanje,
ugrožava li mi zdravlje takvo stanje?
Autor: RexySexy | 03.05.2015. u 11:56 | opcije
nisam doktor, ali iskustveni savjet. Brizi korakom u wc, inače frka.
Autor: krelec | 03.05.2015. u 12:27 | opcije
Hvala lipa.
Autor: RexySexy | 03.05.2015. u 12:35 | opcije
Evo, krčkam ručkić i pomalo radim zadaćicu, a do sada stigoh do sljedećih zaključaka: nema zakona koji definira rat kao ovakav ili onakav, tj. ja ga nisam našla. Sud u Haagu je osnovan da bi se progonile prekršitelje međunarodnih ratnih konvencija, npr. protiv čovječnosti, za genocid i etničko čišćenje. Taj sud se ne bavi kvalifikacijama rata kao takvog, tj. nije mu zadaća procijeniti je li se radilo o agresiji, obrani, građanskom ratu ili međudržavnom.
c/p haških rezolucija:
http://goo.gl/WMM7vq
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 15:02 | opcije
Jopet sam morala skratiti, ne propušta cijeli link na pdf.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 15:03 | opcije
A contention by force; or the art of paralysing the forces of an enemy.
2. It is either public or private. It is not intended here to speak of the latter.
3. Public war is either civil or national. Civil war is that which is waged between two parties, citizens or members of the same state or nation. National war is a contest between two or more independent nations) carried on by authority of their respective governments.
4. War is not only an act, but a state or condition, for nations are said to be at war not only when their armies are engaged, so as to be in the very act of contention, but also when, they have any matter of controversy or dispute subsisting between them which they are determined to decide by the use of force, and have declared publicly, or by their acts, their determination so to decide it.
5. National wars are said to be offensive or defensive. War is offensive on the part of that government which commits the first act of violence; it is defensive on the part of that government which receives such act; but it is very difficult to say what is the first act of violence. If a nation sees itself menaced with an attack, its first act of violence to prevent such attack, will be considered as defensive.
6. To legalize a war it must be declared by that branch of the government entrusted by the constitution with this power. Bro. tit., Denizen, pl. 20. And it seems it need not be declared by both the belligerent powers. Rob. Rep. 232. By the constitution of the United States, art. 1, s. 7, congress are invested with power "to declare war, grant letters of marque and reprisal, and make rules concerning captures on land and water; and they have also the power to raise and support armies, and to provide and maintain a navy." See 8 Cranch, R. 110, 154; 1 Mason, R. 79, 81; 4 Binn. R 487. Vide, generally, Grot. B, 1, c. 1, s. 1 Rutherf. Inst. B. 1, c. 19; Bynkershoeck, Quest. Jur. Pub. lib. 1, c. 1; Lee on Capt. c. 1; Chit. Law of Nat. 28; Marten's Law of Nat. B. 8, c. 2; Phil. Ev. Index, h., t. Dane's Ab. Index, h. i.; Com. Dig. h.t. Bac. Ab. Prerogative, D 4; Merl. Repert. mot Guerre; 1 Inst. 249; Vattel, liv. 3, c. 1, Sec. 1; Mann. Com. B. 3, c. 1.
A Law Dictionary, Adapted to the Constitution and Laws of the United States. By John Bouvier. Published 1856.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 15:04 | opcije
Ovo gore je rječnička definicja rata i podvrsta rata.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 15:05 | opcije
Ja se sad ne bih odvažila na definiranje našeg rata, ali vidim zašto ga ne definira ni međunarodna javnost: kad su počeli balvani, Hrvatska je još uvijek bila dio Jugoslavije; kad je Hrvatska priznata kao samostalna država, već se naveliko ratovalo, i to ne samo na hrvatskom teritoriju. Krajišnici su tvrdili da brane svoj teritorij od Hrvata, koji se žele otcijepiti od matične države, a RH je tvrdila da oni otimaju teritorij koji joj pravno pripada. A onda smo svi skup počeli redefinirati i zakone, i granice.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 15:08 | opcije
Međunarodne prosudbe nas se tiču, koliko god nam bile (ne)simpatične, jer živimo u svijetu i jer nam sredstva za život ovise o ekonomskim i političkim odnosima s tom javnošću. Tiču nas se i zato jer smo sami htjeli i jako se trudili postati dio europske zajednice i sad nemremo poštivati samo ono što bismo htjeli i što nam se sviđa, nego moramo sve, a moramo naučiti i PREGOVARATI i ZAGOVARATI vlasitite interese. Bez ratovanja.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 15:11 | opcije
Što se pak same naše diskusije tiče, takvu bih očekivala i kod profesionalnih zastupnika političkih stranaka i/ili interesnih skupina: preduvjet je uvjerenost da obje strane žele dokučiti nešto za opći boljitak, a da razlike naprosto znače različita stajališta ili naglašenost određenih, izdvojenih interesa, npr. ako ja zastupam neku seljačku skupinu, interese poljoprivrede, a ako akademsku, onda tercijarnog obrazovanja. I da se o tome može razgovarati i pregovarati.
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 15:15 | opcije
Međutim, ako jedna strana uporno pila svoje i nimalo ne uvažava tuđe, ako igra manipulativne, emocionalne igrice (što obično podrazumijeva zapravo manjak argumenata, a točno bi bilo reći i mentalno/emocionalno nasilje), onda nema ni razgovora, ni pregovora: onda je sukob i trenutno jači kvači. (Ključna riječ: TRENUTNO. Jer na kraju svi nadrljaju.)
Autor: vegavega8 | 03.05.2015. u 15:17 | opcije