Acta Est Fabula...

Vesti iz nesvesti
Slusate jutarnji program radija HERZ. Danas je 15.07.2016. Suncan je dan, temperatura je 37°C i pravi je dan za odlazak na more. Slijede vijesti.   
Danas se obiljezava 5. godina od ulaska Bosne i Hercegovine u Europsku Uniju. U Sarajevu se odrzava prijem na kojem ce predsjednik BiH g. Jakob Goldstein u posjetu primiti predsjedavajuceg Europske Unije g. Edgarasa Raskaukasa,inace litvanskog predsjednika. Kako saznajemo od glasnogovornika ureda predsjednika, na tom sastanku ce se razgovarati i o krizi u bivsem SAD-u nakon sto su se bivse savezne drzave Hawaii i Florida odcijepile i proglasile monarhiju na svojim teritorijima. Razmatrat ce se i slanje bosansko-hercegovackih mirovnih trupa u Nizozemsku gdje vec drugu godinu bjesni rat. Naime, nakon propalih pregovora izmedu ljutih neprijatelja Nizozemske s jedne i Belgije i Luksemburga sa druge strane jedina preostala solucija je slanje mirovnih trupa u okruzenu enklavu Rotterdam. Za sve one koji se ne sjecaju rat je izbio kada je bivsi srbijanski predsjednik Slobodan Milosevic dobio nizozemsko drzavljanstvo nakon dugogodisnjeg boravka u tamosnjim zatvorima, i pobijedio na predsjednickim izborima. Tada je iz zatvora objavio rat Belgiji i Luksemburgu zbog, kako je rekao, 'historijskih pretenzija te dve zemlje na vekovna holandska ognjista'.
Sa politike predimo na privredu. U Mostaru se sve priprema za proslavu izlaska 200 000. primjerka automobila marke Daimler-Chrysler-Zastava. Direktor kompanije Al-Auto g. Mijo Brajkovic je istaknuo da nijedna revizija nece ugroziti opstanak ove firme. Njegov zamjenik Edhem Bicakcic se sa tim slozio i dodao kako je privredna utrka Al-Auta i Zeljezare Zenica primjer razvijene bosansko-hercegovacke ekonomije.
Sada i malo losih privrednih vijesti. Radnici Polihema jos uvijek su u strajku gladu koji traje vec 15 godina. Iako je na prostoru njihove bivse fabrike sagraden botanicki vrt, oni se jos uvijek nadaju povratku na posao.
Vinarska kompanija 'Osman Pirija' iz Mostara na natjecanju u francuskom Toulouseu je dobila prestiznu nagradu 'Zlatni grozd' za najbolje bijelo vino na svijetu. Takoder je navedeno kako bjelopoljski vinogradi mogu konkurirati po kvaliteti vinogradima u Champagni.
Vijesti iz kulture i filma. BH-reziser Danis Tanovic je osvojio svog 6. Oscara na sinocnjoj dodjeli nagrada u ratom razrusenom Los Angelesu sa svojim art-filmom 'Razmisljanja gatackog sivog goveceta'. U ovom napetom i vrlo dobrom filmu glavnu ulogu je ostvario stari lisac Brad Pitt koji glumi cobana u istocno-hercegovackim vrletima. Njegova partnerica u filmu Cameron Diaz je, unatoc poznim godinama, dobila Oscara za ulogu nevesinjske seljancice Ragibe koja spasava govece iz vrtace i pritom se zaljubljuje u Savu kojeg glumi Brad Pitt. Nakon sto je izasao na binu Danis je uzviknuo 'This is for Herzegovina, this is for Gacko'.
Iz sporta vrlo dobre vijesti. Nakon pobjede nad Juventusom od 3:0 na stadionu 'White Hill Arena' u Mostaru, Velez se u finalu Lige prvaka sastaje sa Zrinjskim iz Mostara koji je na Old Traffordu zabiljezio pobjedu od 4:2 nad Manchester Unitedom. Golove za Velez su postigli Hrvatinic, Achunbeke i Radosavljevic. Strijelci za Zrinjski protiv Man Uniteda su bili Kadic, Hadziomerovic, Rodrigo Santos Vicario i neunistivi veteran Marco di Vaio. Direktor Veleza g. Blaz 'Baka' Sliskovic i predsjednik Zrinjskog dr. Safet Orucevic su se umalo fizicki sukobili na sastanku ovih dvaju klubova. Razlog incidenta su rijeci Bake Sliskovica kako je Zrinjski potkupio glavnog suca za finale izvjesnog Rusa Potkupljivova sa dvije bunde, subarom i bocom rakije (domace).
To su bile vijesti za danas. A sada na autocestu Brcko-Ploce i za 15 minuta smo u Zaostrogu.
Tonac, hajde pusti onu pjesmu od Fude Backovica sto je pobijedila na Euroviziji. 'Taxi, trebo mi skoro svaki dan, godinama cekam, sad ostao sam...'
:o))

"...What good would wings be if you dont feel the wind on your face?"

Helou evribadi!!!! malkice ste mi kao i falili... Pusssaaaaa!!! o))

...Da, čudna je to pomrčina, kada sjena istine nadođe i zamrači naš svijetli idealni planet. Onda bismo rekli da krivnja ne leži na planetu nego na istini. Stvarnost vrijeđa; ona nam otima opsjenu, to naše blago. Tada za nas nastaje rok samovoljnog obmanjivanja, a njegova je nužna pratnja gađenje na stvarnost: jedno i drugo iscrpljuje srce mnogo gore nego strpljivo odricanje...
                                                     George Meredith: "Egoist"

Dakle, ljudovi, kaj je ovo? Pa cijeli dan samo svi o tom Valentinowskom pišu, a tek je 12.02.! Pa kaj će tek biti u subotu kada bude taj The Day?!?!?
Mislim, halo... kao to je izmisljeni praznik kako bi trgovci i ini koji imaju koristi od njega zaradili, i ja se u potpunosti slažem s tim, i u zadnjih par godina uspio je nadmašiti čak i božićnu groznicu, ali opet...Koliko god mi svega toga bili svjesni i slagali se s tim, ipak nas sve skupa barem malo čopi dijelić tog feelinga...
Ma znam ja, i slažem se, da kada nekoga voliš, nije ti potreban nikakav određeni datum da bi ti to njemu/njoj pokazao, dokazao, poklonio cvijet, čokoladu ili kaj ja znam kaj već, ili da bi je izveo negdje van, u kino, na Sljeme, kod Čingača na ćevape :)) ili kaj god da vam već padne na pamet.  Čak štoviše, takvi sitni pokloni i znakovi pažnje meni osobno puno više znače ako su bez ikakvog posebnog razloga, na neki no name datum, onako, bezveze, tada su mi nekako draži...Ipak, iako ne patim od toga, i neću pasti u depresiju ako se to ne desi, voljela bih i ja dobiti neki cvjetak, tek toliko, da izmami smiješak...So, neću vam tu mazati oči i reći da mrzim taj dan iz dna duše, da on nema smisla i da su mi fuj oni koji briju na to. Ma nisu, nisu ni vama koji toliko brijete protiv toga, samo eto...valjda to moramo napraviti i reći da bismo se bolje osjećali, ako popljujemo nešto.. :)) Ili da budemo "in", jer je sad "in" biti protiv Valentinova, kao što je opet postalo "in" slušati Azru i ostale bandove tog vremena nakon "Sretnog djeteta" :)))
Eto, želim vam svima da vam ovo Valentinovo bude onakvo kakvog želite...ako ste sami, ne znači da ne možete nekoga obradovati porukicom nekom, ili on vas...možete kupiti čoksu i pokloniti je vašem frendu, frendici, mami, sestri, psu :)) ako vas to darivanje toliko veseli... Ali nemojte se zatvarati i bacati u depru, taj dan bi kao trebao slaviti ljubav, a ljubavi ima svakakvih i svatko od nas voli...možda nemate partnera, ali imate sigurno nekoga koga volite i tko vas voli. Obradujte njih nekom sitnicom i izmamite im osmijeh na lice, obećajem da će i vama odmah biti bolje... :)))
Pusa vam svima i neka vam taj dan bude lijep! :o)))

"Bilo mi je sedam-osam godina, i mogao je da mi odgovara i sasvim jednostavno, ali za mog starog se stvarno može reći svašta samo ne i to da je bio jednostavan... Neke njegove primere shvatio sam tek pod stare dane, neke nisam još, i izgleda da i neću, ali priču o jednom naročito Ćupu zapamtio sam zauvek. Ili sam je se tek sada setio? Nema veze... Ćale mi je, uglavnom, ispričao da na svetu postoje samo istina i laž. Stvarnost i snovi, još bolje. Istina je stvarnost, i tu nema šta da se priča, a laži su snovi... Tu mi, verovatno, nešto nije bilo jasno, jer se sećam da mi je objašnjavao da su snovi samo male laži, a ne nešto drugo. Male leteće, najlepše laži. Snovi su anđeli laži... Oni koji odaberu samo istinu, ili samo snove, znaju da od toga sreće nema. Dve osnovne životne kemikalije zato se uvek mešaju, ali to je već crna magija, i kap jednog u drugom često je premalo, a dve kapi često su previše. Malo ko nalazi meru, ali svi pokušavaju, i to je najvažnije. A posebni, čarobni i nevidljivi ćup u kom se mućkaju istine i laži, stvarnost i snovi, naziva se ponekad i Mašta. U tom Ćupu je štos...
Kada ono prestaje detinjstvo?    Kada ti netkoprvi put na ulici kaže "Vi"? Kad zaplešeš na maturskom balu, kad položiš vozački, kad kupiš prvi kurton u apoteci?Ne zna se tačno... Ja mislim da prestane, kad ostaneš bez Ćupa. Kad dozvoliš da ti ga uzmu, ili ga, ne znajući da ga koristiš, sam razbiješ..."
                               Đ.B. "Tri posleratna druga"

Mesec je mlad zaljuljao grad
Na lahoru mrak prosušio lak
Po baštama su prve Noćne Frajle nikle
Večeras dodaj malo kremena u štikle I odigraj cool... Potpuno cool
Obrati pažnju na bas... U ritmu je spas
I kad nađeš svoj gruv i na kiši si suv
Načini svaki korak ovom istom strašću
I pregazićeš more na tom hodočašću
Ako ostaneš cool... Sasvim cool
Sve ima svoje... I vatra i led
U kap se spoje... I čemer i med
Sve ima svoje... Vrlina i greh
Tuge postoje da bi prizvale smeh
Malecka... Ponoć zvecka
A tvoja bajka i dalje sja
Malecka... Suza pecka
Al' šta bi s gunđalom ko ja?
Ti samo odigraj cool
Noć je ko neki druid smućkala fluid
I vazduh sladunja k'o mošorinska dunja
U tebi noćas uzbuđeno srndać dršće
Nemir čerge koja stigne na raskršće
Odradi to cool... Strogo cool
Sve ima svoje... Kad mrzne i vri
Kad menja boje... Kad vene i zri S
ve ima svoje... Početak i kraj
Tame postoje da bi prizvale sjaj

...se ovako osjecati! Napola super, a napola totalno u komi...Ovaj snijeg me danas skroz razvedrio, iako nisam bas neki fan zime, snijega i svih tih zimskih radosti. Nekako mi je popravio raspolozenje, nisam cak niti toliko pospana koliko sam mislila da cu biti jutros...Nekako mi je sve djelovalo tako mirno, cisto, kao da i nije radni dan, vec neka nedjelja, blagdan, kao jedan od onih dana kada su svi domeka, griju se uz kuhano vino, u toplim džemperima, gledaju neke filmiće, ma onako idilično mi je djelovalo, skroz...Cak sam si i ja bila slatko smiješna sa kapom na glavi, za razliku od inače, kada sam si samo smiješna... :)) Hodam po ulici i smiješim se, luda obična! Ljudi me čudno gledaju, ali nekako su mi i oni smiješni, i slatki u svojoj užurbanosti jer kasne na posao... Nekako mi jutros ništa od toga nije bilo važno, pet minuta ovdje-ondje, ma who cares, ionako dolazim u prazan ured... Gazim taj bijeli prekrivač, smiješim se, totalno bezbrižno, bez ijedne brige na pameti... :o)) 
A onda tuf!  Dodjem tu na posao, i back to reality...Pizdarije, živciranje, ma naporno skroz... Iako, ne znam zasto se uopce zivciram, kada ionako necu jos dugo biti tu...
Ma, dajte, hajd'mo mi praviti snješka, da mi ne padaju ovakve gluposti na pamet... :o))
 

vise Martela, skupe cuge, jeftinih zena, Rumunjske, dobnih razlika i svega! Postajem mrgud nakon takvih postova! :o))
Ajmo sad veselo, jedan veseli log! :))) La-lči daj nam zapjevaj jednu, da se malo razvedrimo! :o))))

Jeeeeeeji, ljudovi!!!! Uspjeh finally! Pronasla sam napokon stan koji mi odgovara u svakom pogledu! Bilo je i vrijeme.... :)))
Dakle, slijedece sto nam je ciniti je popiti jednu u to ime! :o))))

You and me, We used to be together,
Every day together, always...
I really feel that I'm losing my best friend,
I can't believe This could be the end...
 It looks as though you're letting go
And if it's real, Well I don't want to know
Don't speak I know just what you're saying
 So please stop explaining,
 Don't tell me 'cause it hurts
Don't speak I know what you're thinking,
I don't need your reasons, don't tell me 'cause it hurts...
 Our memories, they can be inviting
 But some are altogether mighty frightening
As we die, both you and I
With my head in my hands I sit and cry...
 It's all ending I gotta stop pretending who we are...
You and me I can see us dying ... are we?
E, pa neka ti je sretan ovaj i svi rođendani, ti...ma gdje god bio...Hope you're happy, hope you're still dreaming, and that your days starts with a smile...
 

Znate li vi, ljudi, kako je teško biti podstanar? Tj. pronaći stan koji će vam odgovarati...koji ćete si moći financijski priuštiti, koji će zadovoljiti neke vaše kriterije, te koji neće biti negdje van grada...Prestrašno!
:-))

D-moll je ponovo vršljao po stanu... Pobegao je, začuvši ključ u bravi, ali sam zatekao njene sitnice, kojima se dotle igrao, i ostavio ih razbacane, kao kockice, svud po sobi. Ne. Nje nije bilo... Za sve ove godine smislio sam izgovora za deset života, ali ni jedan se nije uklapao. Ta praznina je ipak bila za dva broja veća od svih prethodnih. Osam, nula dva... Neko mi je rekao da grešim što čekam da stvari same naiđu, ali to i nije tako loš sistem. Jedino ih treba čekati na pravom mestu. Da. Tu je moja frka... Minuti su kapljali kao stalaktiti, i pod njihovim teretom kazaljka je potonula do dna. Pola devet... Zvono na vratima mi je vratilo samopouzdanje. Sa strahom sam primetio da mi se maska ravnodušnosti ponovo lepi na lice. Zar je moguće da sam baš toliki idiot? U hodniku nije bilo nikog... Neko je očigledno zvonio odozdo, i strčao sam, pazeći da to ipak ne bude rekord stepeništa... - Majstore, iskipov'o sam ono... Kamiondžija, koji je mahao računom sa mojim imenom, nosio je trodnevnu bradu i impregniranu jagnjeću bundu, ali je jagnje izgleda upalo u blato pre nego što su ga oderali. Video je da nemam veze. - Ma, pesak, onaj, što me gledaš? Pet kubika. Iskipov'o sam u ono okruglo, betonsko, u dvorištu, ono gde se igraju deca. Gospojica je rekla da tebi ostavim račun... Gospojica? Nisam smeo više ništa da ga pitam, jer mi je koncentracija alkohola u njegovom dahu dobro oprljila trepavice i već počela da me malo "hvata". - Drži ovo... Tutnuvši mi papir u šaku, odgegao je hodnikom, i ja sam se zbunjeno popeo do međusprata, i kroz razbijeno staklo svetlarnika provirio ka zajedničkom dvorištu naše i još nekoliko okolnih zgrada. Hm? Peščarnik iz kojeg su "veliki" odavno razvukli pesak, malterišući po svojim stanovima, zaista je bio prepunjen mokrim, zagasitim peskom, i klinci su se, kao hijene, već vrtuckali oko te kupe, vrebajući priliku da napadnu. Gospojica? Račun je bio urnisan, zgužvan i precepljen grubom šoferskom ručerdom, ali je poruka za mene ipak bila čitljiva. I jasna... "Sretna nova, stari noju... Eto, sad ćeš imati gde da zabijaš glavu. E."

Otkako te ne volim...
Vraca mi se okus kao poslije bolesti
strah me da se sjetim kuda me to moglo odvesti
Osmijeh mi se vraca, neces me prepoznati
kao na slobodi opet ucim jesti, hodati
Otkako te ne volim
Opet nocu kise moje,izgubljeni zvuci, boje,
Ni sa kim ih ne dijelim.
Otkako te ne volim
netko mi iz vlaka mase,
Prazno mi je, ali lakse
Otkako te ne zelim...

Eto jedan simpatični copy/paste... :-))
A LIPI MOJI, SRITNO VAM BILO...
Vec se danima ne budim. Velike su hladnoce pa mi se ne isplati ic na spavanje. Napunim kadu maslinovim uljem, stavim dvi litre detrdjenta i saku puntina, sve to dobro izmjesam i odem na teracu, jer samo bi se budala u tome okupala. Sidnem i razmisljam. Najprije sam razmislja o povjesti nasih naroda i digitelnoj kompresiji a onda se sjetim jedne moje prijateljice, koja radi na isplati steta u Osiguravajucem zavodu, a moze popit 9 litara Coca Cole a da ne podrigne. Odlucio sam otici do nje, pokucao, a vrata mi je otvorio jedan stariji gospodin bez brnjice i rekao:
Sretan Bozic i Nova Godina!
Jedna moja prijateljica koja je radila kao kreten na sudu imala je 7 jutara zemlje. 3 je jutra zasadila krumpirovom zlaticom, 2 trulim visnjama, a 2 jutra se probudila. No kako je ona meni najbolja prijateljica jedno jutro je prepustila meni. Tako ja svako jutro kad se probudim znam da je to jutro koje je meni dala moja prijateljica. Iz toga se moze zakljuciti da se dobar prijatelj po jutru poznaje !
Pusa vam svima, budite mi zdravi, veseli, debeli ako vas to veseli, ljubite sretno, i sanjajte lavove... :-))