kaj god vam padne na pamet

' Dva automobila s vozačima i mesarima je poslao u Poganu Vlaku na kolinje'........LOL......

Zaista ne kužim razlog da se ta simpatična narodna tradicija spominje u negativnom kontekstu......

Zelena kokoš pati od viška ega pa u maniri dvorišnog nasilnika dozlabloga lošom retorikom opravdava neku svoju poziciju pokušavajući dati platformu kako da se na nju gleda kao na osobu.

Poražavajući je za zelenu kokoš, koja sebe naziva pjesnikinjom, književnicom i koja navodno ima jako visoki IQ, biti na dnu književnih zbivanja…:(

Nije uvrštena u Hrvatsku književnu enciklopediju (prva dva toma).... ta osoba do tada (2009) nije imala relevantan opus - kaže Velimir..

Sve njene escapade nisu ništa drugo nego tek puki bijes školovane primitivke koja se čak ni u vlastitoj profesiji nije dokazala (nedavno se pomaknula s početnog od četri nastavna zvanja; postala je viši predavač,..:(...

Elemkae zelena se kokoš kao i Dubravkine Babe Jage bori s osamljenošću, hipertrofiranim emocijama, te osjećajima nemoći i nepripadanja…:((

I, da se razumijemo, ja je NE OSUĐUJEM. Shvaćam da netko tko sebe doživljava društveno 'jako važnom' mora naći oslonac (Iskrica). ...

Poliamorija ili višeljublje izraz je kojim se naziva održavanje intimnih ljubavnih i seksualnih odnosa s više partnera. Nemojte ju miješati s poligamijom. U poliamornoj vezi ne morate ozakoniti svoju vezu s partnerima dok je u poligamiji svaki partner zakonski vaš muž ili žena.

Statistike su pokazale kako preko dva milijuna Amerikanaca živi u poliamoriji. Ono što obilježava te veze je transparentnost. Umjesto tajne nevjere, partneri su otvoreni jedni prema drugima, stvaraju okolinu potpune iskrenosti i vjeruju kako će baš to doprinijeti uspjehu njihove veze.

Prije nego pomislite kako je poliamorija samo lijep izraz za svinganje, morate znati kako se ovakve veze ne temelje samo na seksualnom zadovoljstvu. Emocionalna intimnost i ljubav ključni su dio poliamorije. Takve veze znaju potrajati nekoliko desetljeća i svi partneri međusobno razviju duboku osobnu povezanost bez obzira na to kakve je prirode njihov seksualni odnos.

Koliko god ovo zvuči komplicirano, poliamorija vam može omogućiti da jednog dana postanete najbolja prijateljica djevojke vašeg muža.

U dokumentarcu "I love you and you and you: End of Monogamy" pogledajte kako žive ljudi koji su odabrali ovakav tip veze. Između ostalog, govore o tome kako se nose s velikim brojem partnera i smatraju li da je njihova ljubav legitimna koliko i ona monogamna.

U Zagrebu sve počinje 1. lipnja Kratkim uvodom u suvremenu brazilsku književnost o kojoj će nam više reći: Paula Parisot, João Anzanello Carrascoza, João Paulo Cuenca i Ana Paula Maia.

vrijeme: 1.6. u 20:00, mjesto: Zagreb Eye, Ilica 1a

U razgovoru naslovljenom Sve naše pobune o tome kako se bunimo u tekstu pričat će: Vesna Lemaić, Želimir Periš, Damir Uzunović i Emir Imamović.

vrijeme: 2.6. u 18:00, mjesto: Booksa

U utorak, 3. lipnja, također u Booksi, na rasporedu je Brazilski kutak za profesionalce tj. susret brazilskih pisaca s hrvatskim nakladnicima, urednicima i prevoditeljima.

U Studentskom centru, u polukružnoj dvorani &TD-a, 2. i 3. lipnja s početkom u 20:30 na programu su Noći kratke priče na kojima će čitati ukupno 12 autora.

U Šibeniku Noći kratke priče održat će se 4. i 5. lipnja u Maloj loži (Trg Ivana Pavla II) gdje će ukupno nastupiti 15 autora.

Dana 5. lipnja, već po tradiciji FEKP-a, pisce će se odvesti na izlet gdje će ih se izmoriti suncem, morem i spizom.

U posebnim programima bit će predstavljeni Tommy Wieringa – nizozemski književni superstar(3.6, u 12:00, Filozofski fakultet), Paolo Cognetti (3.6., u 17:00, Talijanski institut), Marica Bodrožić (4.6., u 19:00, Francuska Medijateka) i David Vann – američki klasik u nastajanju (6.6., u 19:00, Zagreb Eye).

Od događanja u Booksi napomenimo još da ćemo 4.6., u 20:00, ugostiti Davora Mandića i Marka Gregura.

http://www.booksa.hr/vijesti/sve/iz-programa-13-fekp-a

Kategorija Sistolički krvni tlak Dijastolički krvni tlak

Normalan (optimalan) krvni tlak ispod 130 mm Hg / ispod 85 mm Hg
Visoki normalni krvni tlak 130-139 / 85-89
Stupanj 1 (blaga) hipertenzija 140-159 / 90-99
Stupanj 2 (umjerena) hipertenzija 160-179 /100-109
Stupanj 3 (teška) hipertenzija 180-209 /110-119
Stupanj 4 (vrlo teška) hipertenzija 210 ili viši /120 ili više

Dijagnoza

Tlak u žilamaKrvni tlak se obično mjeri nakon što je osoba sjedila ili ležala barem 5 minuta. Smatra se kako su vrijednosti krvnog tlaka iznad 140/90 povišene , ali dijagnoza se ne postavlja temeljem jednog mjerenja. Potrebno je učiniti barem tri neovisna mjerenja u različitom dobu dana ili u tri različite posjete liječniku.

Pusa

Svjetlost, treperava i dosadna, uporno je s prozora narušavala jednoobraznost mraka koji je dolazio iz stambenih i uredskih zgrada u centru glavnog hrvatskog grada. Rani večernji sat i minus u termometru brzo su ispraznili ulice i ugasili žarulje. Samo je s tog jednog nepokorenog prozora treperila luč. Zapravo ekran, ili što bi u toj izbi kazali, zaslon. Još preciznije - screen saver Windowsa XP, koji se uporno vrtio i prkosio potpunom mraku.

Stara je predavačica je blaženo kunjala u svojoj ergonomskoj stolici. Iscrpilo je staru sve ovo zadnjih dana. Bitka za okupljanje oko vatre (roštiljanje) u posljednjih dvadeset godina nikad nije bila toliko intenzivna.

Ej, u tjedan dana je objavila jedno otvoreno pisma upućena onim komunj... Blogerima na Iskrici. Ej, jedno!

Mrzila je stara predavačica kad bi ju prenuli iz tog polusna. Još više je mrzila je kad bi se to dogodilo naglim otvaranjem vrata. A najviše kad bi to napravio njen nadobudni osobni asist... pomoćnik. Ali, upravo se to dogodilo. Rex je stajao na vratima bez kapi krvi u licu i s laptopom u rukama.

- Gospođo predavačice. Do-dogodilo se nešto strašno.

Stara je predavačica vratila naočale na vrh nosa, pogledala Rexa krvnički i otela mu laptop iz ruku.

- Šta?! Mislim, što?!, viknula je
.
Rex je otvorio web stranicu i drhtavim prstom pokazao na treći komentar u petom blogu Ono što je pisalo razbudilo je staru predavačicu kao eksiranje duple kave 35 sekundi nakon zvona budilice. Riječi su joj se uvredljivo usijecale ravno u srce.

Čitala je naglas, mičući usne s naglašenim gađenjem.

- "bla,bla bla,bla,bla.". BLA,BLA?!, sad je već vikala toliko da se isključio screen saver. Hitnula je laptop svom snagom u zid.
- Jesu li oni normalni?! Je li hoće da im opet napišem otvoreno pismo. Pa dobro koliko još hrvatske krvi mora pasti da počnemo poštivati tradiciju.

Reci mi Rexe, šta si se ušutio, đavla izil... vraga pojeo?! Šta, ovaj, što nedostaje našim lijepim okupljanjima oko vatre?!

- Rexeeeeee!, predavačica se okrenula, što nedostaje! Govori!!!

- Ovaj... njihova okupljanja i plesnjak nisu u duhu hrvatske tradicije...i vi i onaj papak, tobože swinger, veli isto..

no to nije važno jerbo vi sami kažete kako niste baš vični plesu..:-P.... izusti Rex u jednom dahu :D

- Bravo. Bit će nešto od tebe. A oni nas sad već provociraju, a? Nije ovo slučajno, a ne. Oni će meni plesati enti iruda... Znam ja di to ide.

- Hoćete li mi opet diktirati otvoreno pismo?,Da pozovem onog papka, tobože swingera?, upitao je Rexa kojemu se boja lagano počela vraćati u preplašeno lice.

- Ne! Dosta je zvat ću Njega. Vrijeme je. On je jedini koji još može spasiti našu tradiciju u svojoj punini od ovih, ovih, internacionalista, masona i srbokomunista!

- Nje-njega... glas i brada Rexa su opasno zadrhtali.

- Da!, odsječno je odgovorila stara predavačica, popravila košulju i gotovo u vojničkom stavu prinjela slušalicu uhu.

Zazvonilo je samo dvaput. Njemu nikad ne treba duže da odgovori na poziv.

- E... Dobar dan, gospodine. Htjela bih s vama, uf... Silly me. Sorry, i got little carried away. What I want is...

- Neka, neka gospođo. Samo vi govorite svojim jezikom.

- Za boga miloga, pa Vi govorite hrvatski?!

- Ja govorim sve jezike, damo. Sve.

Stara je predavačica osjetila ugodne trnce kako joj se spuštaju niz kičmu. Ovaj, kralježnicu.

- O, gospodine Chuck, impresionirana sam. Mislim, zadivljena....Vi ste sigurno kao i ja, rvat.. hrvatski tradicionalist....ono znate, vatra, roštilj, krkanje......

Poslije je Rex pričao da je bilo govora i o piti mađarici, ali to je već druga priča ;-))

'Nedavno je tako, kaže, čitao knjigu “Priče iz stare Tkalče” Darka Belušića, koji piše i o tome kako je Bela Kangrga u svojoj Mladosti snimala Erotski, Pomalo i pornografski film u režiji Oktavijana Miletića.' izvor jutarnji list

Ergo,stari dobri Bela (D. Belušić) 'kroničar' Tkalče (kultna purgerska ulica) piše kako je Bela Kangrga u svojoj Mladosti snimala Erotski, Pomalo i Pornografski film

'Prvi porno-film u Zagrebu, snimljen je Ranih Pedesetih godina. Glavna muška uloga povjerena je gospodinu Antonu iliti Tomeku, kak su ga gotovo svi poznavali. Po čijem kriterijijima je dobio ulogu, to nitko nije utvrdio. Ali zato je kraj sebe imao Komade. Bile su to dvije lijepe Mlade glumice, koja je svaka na svoj naćin zračila i palila maštu. Bile su to Božena Kraljeva i Leposava Kangrga ' Izvor kokoš vrbica

Elemkae, ak je Božena rođena 1904 a Leposava 1896; kak su mogle biti lijepi Mladi komadi 'ranih pedesetih godina'........

Narafski kak su oma zakokodakale i ostale kokoši seruckajući o bugarinu, srpkinjama,'povjesnim činjenicama',tko gdje živi,tko ima veze s kazalištem (kokodakanje godine) Bebi Lončar itd.

Elemkae ja nigdje nikada nisam komentirao istinitost tvrdnje kako je Bela Kangrga u svojoj mladosti snimala erotski, pomalo i pornografski film.
Ergo, erotski, pomalo i pornografski film !!!

P.S.
Narafski kak kokoš vrbica ima pravo pisati gluposti.
Narafski kak i ostale kokoši imaju pravo seruckati i kokodakati

'Prvi porno-film u Zagrebu, snimljen je ranih pedesetih godina. Glavna muška uloga povjerena je gospodinu Antonu iliti Tomeku, kak su ga gotovo svi poznavali. Po čijem kriterijijima je dobio ulogu, to nitko nije utvrdio. Ali zato je kraj sebe imao komade. Bile su to dvije lijepe mlade glumice, koja je svaka na svoj naćin zračila i palila maštu. Bile su to Božena Kraljeva i Leposava Kangrga. Režiser je bio gospon Miletić.
Puce su željele investirati u budućnost pa su pristale snimiti film, a možda ih je fascinirao taj žarn. Tko bi ga znao...
Kako god bilo, obje curke su postigle zavidnu glumačku karijeru, ali je zato Boženi, bilo zabranjeno pojaviti se u javnosti puna tri mjeseca.'

Elemkae, Kangrga je rođena u Senju, 26. X. 1896 Krleža je Belu upoznao još kao djevojčicu. Njezin ujak bio je Krležin kadetski kolega pa je dolazeći s njim kod Kangrginih u Đorđićevu 16 sretao i Belu. Vjenčali su se, gotovo u tajnosti, 14. studenog 1919. u crkvi Sv. Blaža.
Božena Kraljeva rođena je u Zagrebu, 11. prosinca 1904.....

Etimologiju riječi purger da ni ne spominjem.....skandalozno, rekel bi moj sused kaj popravlja škornje....

Žensku priču od rujna 2013. jedan utorak u mjesecu, u Book caffeu u Zagrebu, pričaju žene - književnice. Pričaju o knjigama napisanim i onima koje žive, o književnosti i pisanju, o putevima koji vode do inspiracije, ali i onima koji u knjigama završavaju.

Poznata, vodeća ženska imena hrvatske kulturne scene i knjiženosti, među kojima su Milana Vlaović, čijim je gostovanjem otvoren program, Rujana Jeger, Nevena Rendeli i Dvina Meler obilježila su Žensku priču u 2013. No, za izuzetno velik interes i sjajnu atmosferu dosadašnjih programa zaslužna je i voditeljica, šarmantna Šibenčanka, Marijana Perinić koja u ugodnom i opuštenom razgovoru, s puno duha, ali i poznavanja hrvatske književne scene predstavlja poznate hrvatske književnice i njihove knjige i razgovara s njima o književnosti i pisanju.

Ženska priča u 2014. ulazi 28.1. s legendom hrvatskog kazališnog života, teatrologinjom, redateljicom i spisateljicom, Mani Gotovac, jedinstvenom ženom koja je jednu od svojih životnih priča ispisala na stranicama autobiografskog romana Fališ mi i mladom, talentiranom novinarkom i spisateljicom Tajanom Obradović čiji se romani čitaju brzo, ali o njima se još dugo nakon čitanja razmišlja.

A žene koje tek dolaze i čije priče će biti ispričane u mjesecima pred nama, Julijana Matanović, Ivana Simić Bodrožić, Sanja Pilić, Merita Arslani, Milana Vuković Runjić, Lidija Dujić, Jasmina Rodić, Aleksandra Orlić, Tomica Šćavina i Silvija Šesto, garancija su uspjeha Ženske priče, interesa publike i "mjesta više" koje će se tražiti u Book caffe-u, prepoznatljivom mjestu odlične atmosfere i uvijek zanimljivih programa.

Da, do danas, ostarjeli ratnici, poluslijepi, polumrtvi, više na onoj nego na ovoj strani, govore o tome kako se na Badnjak godine Gospodnje 1914., iz jednog njemačkog rova podigao jedan njemački vojnik – što je čin u »normalnim« okolnostima ravan samoubojstvu, kako je taj vojnik krenuo prema neprijateljskom rovu, noseći u ruci svijeću i malo božićno drvce..

Mistična noć
Svi još živi svjedoci, piše Jürgs, pamte da je Badnja noć 1914. bila hladna i potpuno vedra. To su idealni uvjeti za strijelce, snajpere, topnike. A brojna svjedočanstva spajaju se u velik mozaik malih pojedinačnih događaja koji, već zbog tadašnjeg stanja tehnike rata, nisu mogli biti sinkroni, na bilo koji način povezani. Ustao je jedan, potom mnogi, i linije bojišnice odjednom su stale nalikovati kazališnoj rampi: stotine svijeća u potpuno spontanom gibanju prema naprijed. Ovo je teško racionalno pojmiti. Kad bismo živjeli u boljem svijetu, možda bismo lakše shvatili. Do Božića 1914. vojnici su već iskusili sve strahote rovovskog ratovanja kako ih je kasnije obesmrtio jedan Remarque. Ali zvijer rata nije se još osobito iscrpila, bila je još bodra i žedna krvi. S druge strane, svjedoci samu Badnju noć opisuju gotovo mističnom, kada se »mir toči s nebesa«. Ne zaboravimo da je to doba zahuktalih »promidžbenih mašinerija« kojima su odoljeli tek vrlo rijetki; na prste mogu se nabrojati intelektualci, umjetnici, profesori koji su pojmili kakvo će barbarstvo donijeti rat; o jednostavnim vojnicima da se i ne govori.
Prvi ratni Božić, onaj 1914, jako je razbuktao čežnju za domom, toplinom, bližnjima...Ratnicima bilo je dosta ratovanja. I onda, onaj Nijemac! Kao da se sva ta čežnja anonimnog topovskog mesa skupila u njemu samome, podigla ga, učinila od njega somnambula...Pejsaž flandrijski kupao se u mjesečini. Dvijestotine Nijemaca zapjevalo je iz sveg glasa staro-njemačke božićne napjeve; i drugi su vojnici stavili pred svoje grudobrane božićna drvca s plamtećim svijećama.
Britanci i Francuzi, pa i Belgijanci, gledali su ih zabezeknuti. Ali nitko nije zapucao. Dio njemačkih vojnika držao je petrolejke iznad svojih glava, kako bi ih »neprijatelj« bolje vidio. To je sa stajališta »trupnog morala« čista, sublimna ludost. Časnici su režali, repetirali puške, psovali i huškali. No prizor bijaše tako moćan da su i oni napokon ušutjeli, a bolji među njima i sami su krenuli sa svojim vojnicima prema »neprijatelju«.
I tu sad dolazi do povijesnog susreta, s kojim ljudska povijest ne zna što bi: na ničijoj zemlji, između rovovskih linija, susreću se vojnici i ratnici neprijateljskih armada; dotiču se, izmjenjuju darove; Nijemci žude za engleskim pudingom (to je kolač), Briti pak vole njemačke kobasice. Godina je 1914: pozadine još ponešto dobace prvim linijama. Mjesec odozgo sve to prijateljski nadgleda; na bojišnici je potpun mir.
Pada dogovor o najprečem: o sahrani palih između linija, čiji su leševi na ničijoj zemlji ležali već mjesecima. Te pada dogovor o – nogometu. Ratnici promeću se u dječake koji se hoće sportski nadmetati, ali se ne žele više ubijati. Časnici gunđaju, ali događaj je tako masovan, i s njihovog vojničkog stajališta, tako sulud, da su naprosto zanijemili.
Naravno, logika ratnog stroja pokazala se jačom, i ona je jača do danas. Iza božićnog primirja klanja su nastavljena; tužno je i tragično što su se možda uzajamno pobili – ovo je čak više nego vjerojatno – i oni koji su se bili zbratimili; i oni koji su igrali nogomet, kako bi to najradije htjeli današnji poludjeli fanovi, lica oličenih ratničkim bojama svojih klupskih, zaraćenih plemena...

Ali božićno primirje i bratimljenje stvarno se desilo, i tu se na jedan trenutak čovjeku osmjehnuo jedan bolji svijet: otškrinuo se jedan prozorčić u beskonačno, prije zasad konačnog trijumfa konačnoga.
Hegel je pisao da su razdoblja sreće u povijesti čovječanstva – prazni listovi. Povijest čovjeka jest povijest njegovih ratova, od paleolita do nuklearne ere, razlika je samo u sredstvu, u stupnju, a ne u vrsti praktika.
Ubiti, razoriti, skoncentrirati, spepeliti – to je dominanta te povijesti. Na jednoj, međutim, praznoj strani – koju je do danas malo tko htio iščitati – ipak, negdje u njezinu dnu, sitno, jedva čujno, upisan je taj događaj: Psi rata morali su, barem na trenutak, umuknuti; njihova je lavež prestala. Nastupila je tišina, blagdanski ugođaj, mir se točio s nebesa, ali u njemu su uživali oni dolje, sasvim dolje, u rovu, gdje je inače ulaz u donji svijet, u pakao. Tu je na trenutak prestala moć rata (s. 101), koja je do dana današnjega ostala tako neupitna, jedva ikad prekinuta, jedva ikad čestito zapitana.

Michael Jürgs, »Mali mir u Velikom ratu« (Der kleine Frieden im Großen Krieg), C. Bertelsmann Verlag, München, 2003.

Peace bros.

& Merry Xmas

NIVES DOBILA KIKLOPA PA ZAPLESALA S ROMIMA :-))))

GRUPA stranih novinskih agencija tuži jedan hrvatski website zbog povrede autorskih prava! Kako piše Press Gazette, navedeni website je odbio platiti za fotografije koje je preuzeo bez dozvole, a iznos koji agencije traže doseže 500,000 funti!

Deset novinskih agencija, sve redom članice Nacionalne udruge novinskih agencija (Napa), tvrde da je hrvatski website - zasad neimenovan, no zna se da je jedan od najvećih u Hrvatskoj te da je podružnica veće njemačke multinacionalne kompanije - preuzimao slike i tekst direktno s Mail Onlinea bez namjere dobivanja licence ili plaćanja za preuzeti sadržaj.

Odvjetnici agencija kontaktirali su sporni website tražeći odštetu. Ukoliko se spor ne riješi unutar mjesec dana, slučaj će završiti na sudu u Njemačkoj.

Odvjetnik koji vodi slučaj, Philip Jakober, rekao je: "Korištenje fotografija za koje nije dobivena dozvola, na vlastitom websiteu, kršenje je autorskih prava, čak i ako je naveden vlasnik fotografije."

Glasnogovornik Nape kaže kako se nada da će ovaj slučaj ukazati na problem kontrole autorskih prava u Europskoj uniji. Napa tvrdi da je bilo potrebno 18 mjeseci kako bi sakupila materijal za ovaj slučaj.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/deset-novinskih-agencija-tuzi-jedan-hrva
tski-website-zbog-neovlastenog-preuzimanja-fotografija/681536.aspx




Uredi zapis

05.06.2013. u 11:01   |   Editirano: 05.06.2013. u 11:03   |   Komentari: 8   |   Dodaj komentar