vrijeme je - Iskrica Weblog

Alan5

Nastavak priče o logičkim greškama. Pogledajte zanimljive načine na koje iz točnih pretpostavki izvlačimo pogrešne zaključke (iliti Faulty Deductions).

Tvrdnja: “Znanstvenici pričaju gluposti; moj djed je pušio dvije kutije dnevno i doživio je devedesetu.”
Pogreška: Anegdotalni dokaz ( Anecdotal Evidence), kad dajemo preveliku važnost bliskim ili nama dragim slučajevima da bismo odbacili kompletnije rezultate sustavno proučavane znanstvene ili stručne studije. Rečenica iz primjera bila bi korektna da znanstvenici tvrde da će svaki pušač umrijeti ranije od prosjeka zbog pušenja, ali to nije tako.

No što ako nam netko kaže da su ga oteli vanzemaljci, ili da je razgovarao s duhom svoje bake, ili da je uzeo homeopatski pripravak i ozdravio? To može biti vrlo teško za obje strane, jer nespretnim izborom riječi možemo nekoga lako optužiti da laže oko nečeg što mu je jako važno, a mi to zapravo ne možemo sa sigurnošću znati. Možda je bolje reći nešto tipa: “Da, čuo sam za te otmice. Ljudi kažu da je to strašno neugodno. Srećom za mnoge ljude, pokazalo se da je to što izgleda kao otmica zapravo jedan vrlo neobičan fenomen koji se zove paraliza sna. Jesi li čuo za to?“ ili “To je super, baš bih i ja volio razgovarati sa svojim pokojnim djedom. Jedino sam čuo da ima jako puno varalica koji su prokleto uvjerljivi - koriste nešto što se stručno zove “hladno čitanje” i navodno nitko od nas koji ne znamo kako to radi ne može skužiti da nas se vara. Kako si ti tog svog tipa provjerio da nije jedan od tih?” ili “Bilo bi stvarno odlično da homeopatija radi - imati lijek bez nuspojava, to bi bila revolucija u medicini. Ali za sve homeopatske pripravke koje sam ja čuo pokazalo se da su nedovoljno efikasni. Kako se zvao taj tvoj pripravak i jesi li možda čuo da su ga negdje ozbiljnije testirali na većoj grupi ljudi?”

Tvrdnja: “Ako bismo napravili tim od najboljih igrača, dobili bismo najbolji tim.”, “Stanice su nevidljive golim okom, a ljudsko tijelo je sastavljeno od stanica, stoga je ljudsko tijelo nevidljivo golim okom.”
Pogreška: Kompozicija ( Fallacy of Composition), kad pretpostavimo da se osobine ili vjerovanja nekih pripadnika neke skupine vrijede za cijelu grupu.

Tvrdnja: “Ljudi koji pokušavaju zabraniti gay brakove, umanjuju opasnost od globalnog zatopljenja i odbacuju evoluciju su konzervativci, dakle konzervativci su homofobni antiekološki kreacionisti.”, “Avion može sam letjeti preko oceana. Avion ima mlazni motor. Stoga i mlazni motor može sam letjeti preko oceana.”
Pogreška: Dijeljenje ( Fallacy of Division), kad pretpostavimo da osobine ili vjerovanja grupe vrijede i za svakog pripadnika te grupe.

Tvrdnja: “Teorija struna je toliko elegantna da mora biti ispravna.”
Pogreška: Lijepo je ispravno ( Design Fallacy), kad pretpostavimo da je nešto istinito jer je dobro oblikovano, ili lijepo predočeno.

Tvrdnja: “Kuglica na ruletu je već šest puta pala na crno. To znači da je vjerojatnost da sljedeći put bude crveno veća nego inače.”
Pogreška: Kockarska logika ( Gambler’s Fallacy), kad pretpostavimo da će povijest nezavisnih ishoda nekog procesa utjecati na njegove buduće ishode.

Ova pogreška je vrlo česta i zvuči prilično uvjerljivo - svakom je logično da ako u nizu bacanja novčića uporno dobiva pismo, da bi uskoro trebala ispasti glava jer je niz od 10 pisama manje vjerojatan od niza od 9 pisama nakon kojih slijedi jedna glava. No oni imaju potpuno jednaku vjerojatnost. Ono što ima veću vjerojatnost od 10 glava je da u 10 bacanja imamo barem jedno pismo (nije bitno u kojem bacanju). To će imati 10 puta veću vjerojatnost. Možda je to najlakše shvatiti ako razmislimo koja je vjerojatnost da ispadne 9 glava s jednom glavom na kraju, a koja ako je 9 glava s jednim pismom na kraju. Jedina razlika između ta dva ishoda je hoće li ispasti pismo ili glava - što ima jednaku vjerojatnost. Zanimljivo, zar ne?

Tvrdnja: “Auto ispred mojeg vozi žena spora kao puž. Sve žene su katastrofalni vozači.”, “Imam frenda koji je najbolji učenik u školi. On nosi naočale. Svi jako dobri učenici nose naočale.”
Pogreška: Brzopleta generalizacija ( Hasty Generalization), kad donosimo generalni zaključak na temelju (pre)malenog uzorka.

Voze se fizičar, matematičar i matematički logičar vlakom i ugledaju crnu ovcu kako pase uz prugu. Fizičar kaže - “Gle, ovdje ima crnih ovaca.” Matematičar dometne - “Ne kolega, ovdje ima najmanje jedna crna ovca.” Matematičar logičar reče - “Kolege, ovdje ima najmanje jedna ovca koja je barem s jedne strane crna.”

Tvrdnja: “Ona želi da joj zdravstveno plaća za kontracepciju? Koja drolja!”, “Čovjek je sam od sebe pao u autobusu. Pijana budala.”
Pogreška: Skakanje pred rudo ( Jumping to Conclusion), kad donosimo zaključak na temelju svojih predrasuda ni ne pokušavajući provjeriti relevantne činjenice.

Vrlo je slično kao brzopleta generalizacija, ali ovdje donosimo zaključak na temelju predrasude ili (lošeg) iskustva ne provjeravajući činjenice, dok tamo donosimo zaključak na temelju činjenice nesvjesni da je ona odstupanje, a ne pravilo.

Tvrdnja: “Iako sam se ja zabio u vaš auto, ja ne mislim da bih ja morao platiti štetu. Vi mislite da bih morao. Onda je pošteno da svaki plati pola.”
Pogreška: Istina je u sredini ( Middle Ground), kad mislimo da zato što dvije suprotstavljene tvrdnje nisu očito besmislene, prava istina leži u sredini između njih.

Tvrdnja: “Ove javne kampanje tipa - Kad piješ, ne vozi - nemaju nikakvog smisla, jer će uvijek biti vozača koji piju.”
Pogreška: Perfekcionizam ( Perfectionist Fallacy), kad odbacujemo svako rješenje koje neće savršeno i u potpunosti riješiti problem.

Tvrdnja: “To je možda istina tebi, ali meni nije.”
Pogreška: Relativizam ( Relativist Fallacy), kad odbacujemo tvrdnju kao neistinitu jer smatramo da se istinitost tvrdnje mijenja u ovisnosti o osobi ili grupi.

Tvrdnja: “Poznata tvrtka koja proizvodi tenisice u svojim proizvodnim pogonima zapošljava djecu, dakle sve tvrke koje proizvode tenisice su zle i robovlasničke.”
Pogreška: Svjetla reflektora ( Spotlight), kad pretpostavimo da je mali, ali jako vidljiv uzorak karakterističan za cijelu grupu.

Tvrdnja: “Svatko koga ja znam gleda novu sapunicu, dakle popularna je u cijeloj zemlji.”, “Mladi rade nerede jer su njihovi roditelji moralno neodgovorni.”
Pogreška: Pretjerana generalizacija ( Sweeping generalization), kad primjenjujemo opće pravilo preširoko, odnosno zanemarujući mogućnost da postoje iznimke od tog pravila.

Pretjerana i brzopleta generalizacija se jako slične. U pretjeranoj generalizaciji zaboravljamo da postoje iznimke od pravila, dok brzopletu generalizaciju radimo na premalenom uzorku zbog pretpostavljenog pravilo koje se (može) temelji(ti) na iznimkama.

Tvrdnja: “Teorija znači nepotvrđena ideja. Znanstvenici kažu teorija evolucije. Dakle, evolucija je nepotvrđena ideja.”, “Kape sa štitnikom nose svi igrači baseballa. Moj djed nosi kapu sa štitnkom. Dakle, moj djed je igrač baseballa.”
Pogreška: Isključivi srednji ( Undistributed middle), kad smatramo da su dvije stvari jednake samo zato što imaju neku zajedničku karakteristiku.

Ovaj pomalo neobičan naziv pogreške dolazi od srednjeg pojma (kapa i teorija) u glavnim premisama (prvim rečenicama primjera) koji nije isključiva karakteristika drugog pojma u tim glavnim premisama. Teorija tako doista znači nepotvrđena ideja, ali to nije isključivo značenje te riječi. Teorija znači i potvrđena hipoteza. Do pogreške dolazi ako u drugoj premisi upotrijebimo baš takav primjer - neku potvrđenu hipotezu - pa zaključimo da je ona nepotvrđena ideja. U drugom primjeru svi igrači baseballa nose šilterice, ali to nije isključiva karakteristika igrača baseballa. Ponovo, iako je ta prva (glavna) premisa istinita, njezin obrat ne vrijedi - dakle, nisu svi koji nose takve kape igrači baseballa.

Sjetilo me sve ovo na dječju pitalicu: “Koji mjesec ima 28 dana?” Odgovor je: “Svaki.”

Toliko za sada - nadam se da ovaj put nije bilo puno previše. U sljedećim nastavcima Tupsonaryja dotaći ćemo se (konačno) onih najzanimljivijih logičkih grešaka, kao što su Ad Hominem, Straw Man, Red Herring, Slippery Slope, False Dilemma i Confirmation Bias.

Tuksonary ( dio prvi)
Izvornik: Rhetological Fallacies
Link

Moj WebLog